govor

Tekstovi

2022

Objašnjavamo što je diskurs, njegove vrste i discipline koje ga proučavaju. Plus, značajke, funkcije i primjeri.

Govor može biti usmeni ili pismeni.

Što je govor?

Govor je oblik komunikacija u kojem pošiljatelj konstruira poruku i prenosi je primatelju pomoću a kodirati (što je običnoJezik) kroz a kanal, koji može biti usmeni ili pismeni.

Specifičniji koncept diskursa odnosi se na radnju koju provodi a osoba kada govorite publici i isporučujete unaprijed pripremljenu poruku. Ova vrsta diskursa nastoji voditi u vezi s temom i razvijena je na takav način da obuhvati interes javnosti.

Govori se često održavaju na političkim, gospodarskim ili akademskim događajima, a mnogi se oslanjaju na računalne resurse kao što su dijaprojekcije, videozapisi ili slike.

Riječ diskurs također je obično povezana s riječju priča, u odnosu na kulturni i ideološki sadržaj koji ispovijedaosoba ili skupina. Na primjer: kada govorimo o liberalnom diskursu,marksistički ili moderno.

Vidi također:Međuljudska komunikacija

Izravni i neizravni govor

Pojam diskurs također se odnosi na postulate koji komuniciraju informacija koju baca pojedinac ili grupa. Ovisno o svojim karakteristikama, govor može biti:

  • Izravni govor. Molitva koji na tekstualni način izražava i reproducira riječi pojedinca. Obično se izražava u navodnicima, ispred kojih se stavljaju crtice ili dvotočka. Na primjer: "Želim se igrati uz rijeku" ili Mateo: Želim igrati uz rijeku.
  • Indirektan govor. Rečenica koja neizravno reproducira riječi pojedinca prilagođavajući glagolska vremena, osobne zamjenice i vremenske reference. Obično se između ostalog uvodi glagolom reći, izraziti, osigurati, nakon čega slijedi veznik koji. Na primjer: Kaže da se želi igrati uz rijeku (sadašnje vrijeme ako se igra istovremeno s Matejevim govorom) ili Rekao je da se želi igrati uz rijeku (prošlo vrijeme ako se reproducira nakon izvornog govora).

Karakteristike govora

  • Precizno. Morate izložiti temu i njezinu argumentima kako bi ga publika mogla razumjeti.
  • Provjerljivo. Mora se temeljiti na provjerljivim činjenicama koje opravdavaju i daju valjanost govoru, osim u nekim slučajevima kao što je vjerski ili umjetnički govor.
  • Specijalizirani. Mora se usredotočiti na područje i biti usmjeren na idealnu publiku koja ga može interpretirati i biti korisna.
  • Izvornik. Morate koristiti vlastite resurse i imati kreativna, jedinstvena i inovativna stajališta
  • Strukturirano. Morate organizirati informacije na jasan i uredan način kako bi ih slušatelji ili čitatelji protumačili.
  • Atraktivan. Mora privući pozornost publike, održavati je aktivnom i, u mnogim slučajevima, motivirati je na djelovanje.
  • Više sadržaja. Može sadržavati različite vrste informacija i biti dopunjen audiovizualnim izvorima.
  • Više platforma. Može se prenijeti publici usmeno ili pismeno.

Dijelovi govora

Dijelovi klasičnog diskursa utemeljeni su u Rhetorica ad Herennium, raspravi koja objedinjuje glavne smjernice govorništvu i govor napisan 90. god. C. (otprilike) nepoznatog autora.

  • Početak. Govornik nastoji privući pažnju publike.
  • Narratio. Govornik uvodi temu o kojoj će se raspravljati u govoru.
  • Divisio. Govornik razvija svoje stajalište i brani svoju teoriju ili argument o predmetnom pitanju.
  • potvrdio sam. Govornik iznosi svoje argumente i dokaze na kojima se oni temelje.
  • Refutatio. On iznosi dokaze koje odbacuju ostali argumenti protiv njegovih.
  • Zaključak. Podigao je zaključke gore navedenog i korake koje treba slijediti.

Osim toga, postoji široko korištena klasifikacija koja dijeli govor na:

  • Uvod. Predstavljena je tema o kojoj će se raspravljati.
  • Razvijanje. Postulirani su postojeći argumenti o ovom pitanju.
  • Ishod. Najrelevantnije ideje su sintetizirane i doprinos analiza od argumentacija izložena.

Discipline koje proučavaju diskurs

Budući da je pojam vrlo širok, nekolikodiscipline ili znanost proučavaju i analiziraju govor. Prije svega,lingvistika proučavati govor kao oblikpisani jezik ili usmeno, tj tekst ili razgovor. Što se tiče komunikacije, oni su zaduženiantropologija ietnografija.

Zafilozofija, diskurs odgovara društvenom sustavu ideja ilimisli i unutarpsihologijaU području psihoanalize, diskurs se temelji na logičnom pitanju.

Vrste govora

Vrste govora mogu se razlikovati prema određenim kriterijima:

Prema struktura:

  • Narativni govor. Odnosi se na činjenice koje su izražene u a kontekst izvrijeme Yprostor a to može biti stvarno ili imaginarno.
  • Opisni govor. Pokušajte pokazati karakteristike onoga što je izraženo bez davanja osobne ocjene.
  • Ekspozicijski govor. Prijavite nešto objektivno, jasno i uredno.
  • Argumentativni govor. Pokušajte u nešto uvjeriti ili uvjeriti.

Prema području:

  • Politički govor. Komunicira osnove i političke prijedloge prostora i nastoji uvjeriti publiku.
  • Vjerski govor. Ona komunicira temelje vjere kroz dogme vjere koje upravljaju a religija Za generiranje vjernost i privući sljedbenike.
  • Reklamni govor. Komunicira posebnosti dobra odn servis a cilj mu je uvjeriti publiku da ga kupi na tržištu.
  • Poslovni govor. Prenesite odluke, planove ili projekte a organizacija ili poslovanje i nastoji motivirati zaposlenike, kupaca i dobavljači.
  • Akademski govor. Komunicira vijesti ili prijedloge u okviru škole ili sveučilišta, njegova je funkcija komunicirati i stvarati zajednicu među članovima organizacije.
  • Umjetnički govor. Komunicira emocije i osjećaje subjektivne prirode, funkcija mu je prenošenje i zabava.

Funkcije govora

U govoru se mogu kombinirati različite funkcije jezika.

Ovisno o poziciji govornika, jezik unutar diskursa poprima različite oblike i funkcije:

  • Ekspresivna funkcija. Kada poruka poziva na izražavanje osjećaja.
  • Prizivna funkcija. Kada poruka nastoji privući pozornost slušatelja i izazvati odgovor.
  • Pjesnička funkcija. Kada govor daje prednost obliku poruke.
  • Informativna ili referentna funkcija. Kada poruka daje objektivne informacije.
  • Uvjerljiva funkcija. Kada poruka nastoji prodati robu ili uslugu.
  • Funkcija zabave. Kada poruka nastoji zabaviti ili opustiti.

Primjeri govora

Politički govor:

“(...) Zato moramo početi od prepoznavanja da, koliko god zakona postojalo na papiru, koliko god divnih deklaracija bilo u ustavima, koliko god lijepe riječi bile izrečene posljednjih desetljeća na međunarodnim summitima ili u hodnicima Ujedinjenih naroda, stare strukture od limenka a privilegija, nepravda i eksploatacija nikada nisu potpuno nestali”.

Barack Obama

Johannesburg, 17. srpnja 2018

Vjerski govor:

Draga braćo i sestre: Sretan Božić!

U utrobi majke Crkve večeras se ponovno rodio Sin Božji koji je postao čovjekom. Njegovo ime je Isus, što znači da Bog spašava. Otac, vječna i beskrajna Ljubav, posla ga na svijet ne da ga osudi, nego da ga spasi (usp. Iv 3,17). Otac ga je dao, s golemom milosrđem. Svima ga je podijelio. Dao ga je zauvijek. I On se rodio, kao mali plamen upaljen u mraku i u hladnoći noći. To Dijete, rođeno od Djevice Marije, je Riječ Božja koja je postala tijelom. Riječ koja je vodila Abrahamovo srce i korake prema obećanoj zemlji i nastavlja privlačiti one koji vjeruju u Božja obećanja.

papa Francisco
Rim, 25. prosinca 2019.

Poslovni govor:

“(...) Apple je uvijek imao disciplinu da donese hrabru odluku da odustane. Ostavili smo disketu po strani dok je još bila popularna među mnogim korisnicima. Umjesto da se stvari rade na tradicionalniji način i diverzificiraju i minimiziraju rizicima, proizveli smo optički pogon, koji se nekima svidio. Promijenili smo konektor iako se mnogima sviđao 30-pinski konektor. Neke od ovih stvari nisu bile popularne neko vrijeme. Ali treba biti spreman izgubiti iz vida obalu i izaći. Još uvijek radimo.”

Intervju s Timom Cookom, izvršnim direktorom Applea.

Akademski govor:

“(...) Ova brbljanja, vrlo općenito, također imaju savršenog smisla u sveučilišnim zajednicama. Španjolsko sveučilište duboko se transformiralo u posljednjoj četvrtini 20. stoljeća, stvarajući snažan društveni dinamizam u sveučilišnim grupama, što je posljedica nekih vrlo značajnih čimbenika promjena. Na prvom mjestu, praktična univerzalizacija nastava sveučilište. U samo nekoliko godina smo s 28 sveučilišta i 300-tinjak tisuća studenata 1975. godine prešli na 77 današnjih sveučilišta i blizu 1.400.000 studenata, s maksimalno više od milijun i pol studenata u 2000. godini”.

Javier Uceda, rektor Politehničkog sveučilišta u Madridu.

Madrid, rujan 2010.

Umjetnički govor.

Da sam te mrzio, moja bi te mržnja dala
riječima, zvučnim i sigurnim;
Ali volim te i moja ljubav ne vjeruje
na ovaj razgovor o muškarcima tako mračnim!

Želio bi da to postane vrisak,
a dolazi iz toliko duboko da se poništio
njegov gorući potok, onesvijestio se,
prije grla, prije prsa.

Ja sam isti kao pun ribnjak
a ja ti se činim inertnom fontanom.
Sve zbog moje uznemirene šutnje
što je gnusnije od ulaska u smrt!

"Ljubav koja šuti", Gabriela Mistral

!-- GDPR -->