interes

Objašnjavamo što je interes i kako se ekonomski interes razvijao u povijesti. Također, koje su kamatne stope?

Psihoanaliza vjeruje da je interes sam po sebi sebičan interes.

Što je kamata?

Pojam interes potječe od latinskog interes, a djeluje tako da izrazi ono što ljude čini zabrinutim za problem. Prvo značenje izraza je onda ono povezano s psihologija i emocionalnost, koja shvaća da je interes osjećaj koji tjera osobu da prisustvuje događaju ili a postupak.

Psihoanaliza vjeruje da je interes sam po sebi interes sebičan (sebstva), za razliku od altruizma, koji je interes za drugoga. Riječ je povezana s idejom motivacija, Što to znači uzrok kretanja. U područjima kao što su škola ili posao, ovo interesno pitanje se dosta analizira, a smatra se da su motivacije koje pobuđuju zanimanje ljudi raznolike: prihvaćanje drugoga, potreba za hraniti, kulturna čast, idealizam, samostalnost, tjelesna aktivnost, limenka, romansa, spremanje, društveni položaj ili osveta.

Odvojeno od prvog, postoji pežorativno značenje izraza. Kad osoba obavlja očiti čin u dobroj vjeri, kao što je prije navedeno, sigurno to čini iz nekog interesa. Međutim, kada se navodi da je izričito “je iz interesa“, podrazumijeva se da razlog koji ga je motivirao nije bio nešto duhovno i humanitarno (poput solidarnost, ljubav, prijateljstvo), već nešto za stjecanje konkretne, neposredne ili posredne koristi (materijalna dobra, novac, povrat usluga).

Interes za ekonomiju

Adam Smith je vjerovao da je novac, kao roba, podložan ponudi i potražnji.

U Ekonomija, kamata je veličina, općenito navedena kao postotak (obično se naziva "stopa") koji zajmoprimac plaća za korištenje novca koji uzima od zajmodavca. U najbolje poznatom slučaju (onom kredita), kamata će biti postotak novca koji bi zajmodavac dobio kao korist za privremeno korištenje svoje imovine tijekom određenog iznosa vrijeme (obično godinu dana).

Pitanje ekonomskog interesa ima vrlo daleko porijeklo:

  • U Srednji vijek. Na primjer, Crkva je kamatu smatrala grijehom kamate, na temelju naplate moratorija na vrijeme koje je proteklo kada je vrijeme bilo jedino Božje vlasništvo.
  • Na Renesansa. Ideja o leasingu novca kao i svakog drugog dobra javlja se budući da se trošak protoka vremena počeo shvaćati kao 'oportunitetni trošak’.
  • U Moderno doba. Klasična ekonomija uvela je prve studije o kamatnoj stopi. Adam Smith bio je prvi predstavnik škole koji je vjerovao da je novac, kao roba, podložan ponuda i zahtijevajte, što bi se u ravnotežnoj točki dogovorilo o kamatnoj stopi.

Kamatne stope

Kod složenih kamata, kamata se povremeno dodaje osnovnom kapitalu.

Danas je najzanimljivija rasprava o kamatnoj stopi ona koja je shvaća kao resurs država utjecati na gospodarstvo: središnje banke zemalja utvrđuju kamatnu stopu, uz koju će davati zajmove drugima banke. Ova stopa odgovara makroekonomskoj politici zemlje, shvaćajući da visoka stopa potiče spremanje a niska stopa potiče potrošnja. Ostali čimbenici, kao što su inflacija, proizvodnja i nezaposlenost, također igraju ulogu.

Kamatna stopa se može klasificirati prema različitim kriterijima:

  • Jednostavna kamata. To je onaj koji se dobiva kada se kamate koje se proizvode to čine iz kapital početni.
  • Zajednički interes. To je onaj koji se dobije kada se proizvedena kamata povremeno dodaje početnom kapitalu, čime se on reproducira dobiti.

S druge strane, nominalna kamata je postotak dogovoren između vjerovnika i zajmoprimca zajma, koji drugi mora dodati kapitalu. Prava kamata je ona koja oduzima stopu inflacije od nominalne, dakle mjeri kupovna moć od prihod s obzirom na kamate.

Dok će nominalna kamata uvijek biti pozitivna, stvarna kamata može biti negativna, što investitoru donosi a isplativost negativno, što može dovesti do negativnih posljedica za gospodarstvo.

!-- GDPR -->