- Što je bakreno doba?
- Početak bakrenog doba
- Obilježja bakrenog doba
- Ekonomija bakrenog doba
- Društvena organizacija bakrenog doba
- Kraj bakrenog doba
Objašnjavamo što je bilo bakreno doba u prapovijesti, njegovu ekonomiju, društvenu organizaciju i druge karakteristike. Također, njegov početak i kraj.
Što je bakreno doba?
Bakarno, eneolitsko ili kalkolitično doba je razdoblje prapovijest koji je služio kao prijelaz između neolitskog razdoblja (oko 8.000 - oko 3.500. pr. Kr.) i Brončano doba. Označava početak Starost metala (oko 5 000 - oko 1 000 pr. Kr.). Kao što mu ime kaže, bila je to faza koju je karakterizirala pojava prve metal kojim upravlja ljudsko biće: the bakar.
Vremenske granice ovih razdoblja samo su približne, budući da tehnološki napredak svake pretpovijesne faze nije bio homogen na cijelom planetu. Dakle, bakreno doba se povezuje s otkrićem prirodnog bakra od strane čovječanstva, koje nije bilo svjesno procesa taljenja i nastavilo je manipulirati njime čekićem i hlađenjem.
Međutim, kako je to razdoblje odmicalo, pojavili su se novi postupci iz ruku keramike i pečenja, što je dovelo do početka metalurgije i mogućnosti postizanja legure. Na taj je način čovječanstvo kasnije otkrilo broncu i ušlo u drugu fazu Starost metala: brončano doba.
Početak bakrenog doba
Prije formalnog početka bakrenog doba, ovim metalom se već rukovalo u nekim regijama južne Turske i sjevernog Iraka hladnim ili blago zagrijanim radom. Dokaz tome su bakreni privjesci pronađeni u špiljama Shanidar u planinama Zagros, čija se proizvodnja procjenjuje oko 9.500 godina prije Krista. C., odnosno prvih faza neolitika.
No, prvi pravi dokazi o rukovanju bakrom pronađeni su u Anadoliji i južnom Kurdistanu, regijama bogatim ovim mineralom. Sastojale su se od bakrene troske, odnosno ostataka od njegove obrade, koji potječu iz nekog vremena oko 6.000 godina prije Krista. C.
Narodi ove regije ili drugih susjednih očito su cijenili metal i brzo ga naučili topiti, o čemu svjedoče nalazi oko 4.000 g. pr. C. na današnjim teritorijima Pakistana, Indije, Izraela i Jordana. Tijekom tog tisućljeća proizvodnja bakra postala je masovna u Euroaziji i na Balkanu, dosegnuvši Drevna grčka a odatle u druge regije Europa.
Sa svoje strane, u američki kontinent upotreba bakra postaje očita mnogo kasnije, oko 1000. pr. Njegova se upotreba posebno proširila na bolivijsko i peruansko gorje.
Kasnije je korišten u obliku legura sa srebrom i zlatom 500. godine prije Krista. C., u sadašnjim regijama Kolumbije i Perua. No, autohtone kulture nisu u metalu vidjele njegov potencijal za izradu pribora ili alata, te su ga radije koristile na ukrasni ili ritualni način.
Obilježja bakrenog doba
Naravno, masovna i zanatska upotreba bakra najtipičnija je i najkarakterističnija karakteristika ove faze, toliko da joj je i dalo ime. U početku se koristio u svom čistom stanju, što ga nije činilo boljim od ostalog pribora od kremena ili opsidijana.
No, osim ovoga, ovo razdoblje karakteriziraju:
- Povećanje i intenziviranje ljudske proizvodnje, kao posljedica ugradnje novih bakrenih alata i novih Tehnike poljoprivredni.
- Veće društveno raslojavanje, zbog veće specijalizacije proizvodnje, osobito u zanatskim zanatima.
- Primjetan porast razmjena i trgovina između susjednih prapovijesnih kultura.
- Pojava novih načina zauzimanja teritorija od strane drevnih civilizacija, koje su činile a Ekonomija manje domaći i više integrirani, pod mandatom lokalnih poglavara koji su čuvali proizvedeni višak.
- Prapovijesna društva dosegla su protourbane razine, osobito na Mediteranu, pa se zbog toga danas smatraju preddržavnim, budući da su kasnije dovela do pojave tzv. Stanje.
Ekonomija bakrenog doba
Pojava bakra donijela je sa sobom nove ekonomske mogućnosti, ne samo one proizvodne. S jedne strane omogućila je proizvodnju novih alata, a s druge je povećala razmjenu, budući da se keramika u tom razdoblju iznimno razvila.
Posude, ukrasi, privjesci i oružje proizvodili su se i trgovali kako je metal postao vještiji. Oko 3.000 g. pr Taljenje bakra počelo je postajati masivno i stoga su se pojavile njegove glavne legure, s arsenom i drugim metalima.
S druge strane, u ovoj fazi uvedene su nove poljoprivredne tehnike kao što su oranje i navodnjavanje. Udomaćena je loza i maslina, što je, zajedno s izgledom kola ili kola, vodilo u stočarstvo do takozvane revolucije derivata, zahvaljujući korištenju mlijeka i grube sile stoke, te vune ovaca i deva.
Sve je to značilo iskorak u konstituiranju isprepletenih lokalnih ekonomija, čime je prevladao domaći modus neolitika.
Društvena organizacija bakrenog doba
Bakreno doba bilo je razdoblje u kojem je čovječanstvo dobilo na društvenoj složenosti, kao posljedicu promjene u raznolikosti i veličini proizvodnje. Novi modeli vodstva, jača stratifikacija društva i zamjetan porast ekonomske, društvene i kulturne razmjene karakteristični su za ovo razdoblje.
To je sa sobom donijelo evidentan demografski porast, koji se proširio, nuklearnizirao i stabilizirao mnoge populacije. Tako je započeo put koji je kasnije doveo do pojave prvih država.
S druge strane, metalurgija je donijela nove ideje o materijalima i njihovoj transformaciji. Njegov utjecaj na civilizacijski imaginarij mogao bi dovesti do pojave novih božanstava povezanih s kovačnicama i metalima, kao i muških božanstava ratnika, istiskivajući tradicionalne neolitske božice-majke, tipične za poljoprivredno ili proto-poljoprivredno društvo.
Kraj bakrenog doba
Ovladavanje bakrom i njegovim novim mogućnostima legiranja, nakon što je otkrivena najosnovnija metalurgija, doveli su do dobivanja novih materijala. Stvoreni su jači oblici bakra i nove legure koje danas poznajemo kao bronca (bakar legiran kositrom).
Ovaj događaj označava kraj bakrenog i početak brončanog doba. Procjenjuje se da se to dogodilo oko 4000. godine. C. na Bliskom istoku i tijekom cijele godine 3000. god. C. u Azija i Europa.