Objašnjavamo što je stil života, podrijetlo ovog pojma i primjere zdravog i štetnog načina života.
Što je stil života?
Kada govorimo o načinu života ili životnim navikama, obično mislimo na kombinaciju materijalnih i nematerijalnih čimbenika, odnosno fizičkih i psihičkih ili kulturoloških aspekata koji čine način života pojedinca ili grupe njih.
Drugim riječima, to je preferencija s obzirom na vrstu hrana potrošene, izvršene aktivnosti i navike rekurentni, koji definiraju način od život (o način života, na engleskom) od a osoba, ili od a zajednica.
To je sociološki koncept koji omogućuje pristup ideje, vrijednosti Y ponašanja ljudskih zajednica. Koncept se pojavio 1910-ih i pripisuje se austro-ugarskom psihologu Alfredu Adleru (1870.-1937.), koji ga je u početku definirao kao "sustav pravila ponašanja koje su razvili pojedinci kako bi postigli svoje ciljeve u životu". Danas se to prije shvaća kao odabrani put za život.
Korištenje koncepta postalo je iznimno popularno nakon 1928. Uglavnom se povezivalo s određenim gastronomskim idiosinkrazijama (mediteranski stil života, američki stil života itd.).
Slijedom toga, krajem stoljeća počelo se povezivati i s dugovječnošću i stopom bolesti, do te mjere da se danas mnogo raspravlja o tome koje su navike zdrave ili štetne za zdrav, dug i aktivan život, tj. koji su zdravi stilovi života, a koji štetni.
Zdravi stilovi života
Iako postoji prostor za raspravu o tome koja je hrana iu kojim količinama ili učestalostima je zdrava za ljudsko tijelo, liječnici su skloni pokazati sklonost određenim stilovima hraniti a prije svega kombinacijom s određenim shemama tjelesne aktivnosti. Dakle, postoji manje-više konsenzus o tome što je zdrav način života, a on podrazumijeva održavanje:
- Uravnotežena prehrana, odnosno jedenje namirnica iz svih skupina u nutritivnoj piramidi, u adekvatnim omjerima i u porcijama koje su dovoljne da se održimo bez gubitka težine, ali i bez debljanja. To znači da dnevno moramo unositi 30-40 kilokalorija po niti težine, prema sljedećoj raspodjeli: 50-55% ugljikohidrata, 15-20% mononezasićenih masti (i 5% polinezasićenih i ne više od 7-8% zasićenih) i 10% proteina. To uključuje dnevni unos 20-25 grama biljnih vlakana.
- Rutina tjelesnog vježbanja, koja općenito uključuje 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno koja vam omogućuje sagorijevanje viška energije (masti) i jačanje mišića i kostiju.
- Dobar higijena osobnu, što uključuje pranje tijela, pranje ruku (osobito prije jela), higijenu usne šupljine i zuba te higijenu sredine u kojoj živimo. Ova stanja će nam pomoći da rjeđe obolijevamo.
- Obogaćujući društveni život, odnosno njegovanje naklonosti i prijateljstva, ljubavi i druženja, budući da smo društvene životinje, pa su prihvaćanje i pripadnost vrlo moćni osjećaji u našoj psihi. Potreba za minimalnim društvenim životom za zdravo postojanje više je nego dokazana.
- Stabilan emocionalni i psihološki život, za koji je komunikacija, psihoterapiju ako je potrebno, te izbjegavati situacije ili tvari koje remete mentalno zdravlje.
Štetni stilovi života
Kao što postoje zdravi stilovi života, postoje i štetni načini života koji ugrožavaju Zdravlje, te da nas mogu dovesti do kraćeg postojanja, više mučenih bolestima i bolestima. Općenito, štetni stilovi života uključuju:
- Malo raznolika prehrana, sastavljena od jednog ili nekoliko sastojaka iz različitih skupina, posebno kada to znači jesti velike količine masti (osobito višestruko nezasićenih ili zasićenih), velike količine šećera i ugljikohidrata i općenito obilje crvenog mesa. Ova vrsta prehrane povezana je s ranom pojavom pretilost, dijabetes i rak. Međutim, previše stroga prehrana također može dovesti do anemije ili nedostatka vitamina.
- Sjedilački život, odnosno potpuni i dugotrajni nedostatak tjelovježbe, koji pospješuje nakupljanje masti, slabi mišićna tkiva i dodatno otežava posljedice loše prehrane. Hipertenzija i pretilost izravno su povezane sa sjedilačkim načinom života.
- Prekomjerna konzumacija duhana i alkohola, među ostalim tvarima štetnog utjecaja na organizam, čija je povezanost s bolešću opširno dokazana. Pušenje nije samo čimbenik raka i koronarne bolesti srca, već i razarač usne sluznice; U međuvremenu on alkoholizam uništava stanice jetre i pridonosi starenju. Da ne govorimo o ilegalnim drogama, čiji je učinak na život poguban, s obzirom na njihovu komponentu ovisnosti.
- Nedostatak higijene, kako tijela, zuba tako i u odnosu na okoliš, jer to potiče pojavu bolesti i doprinosi pogoršanju uvjeta života. To je osobito važan čimbenik u zemljama s lošom infrastrukturom javnih usluga, što je često slučaj u tzv. trećem svijetu.
- Društvena izolacija, jer kao društvene životinje, ljudi venu u samoći i nedostatku smislenih društvenih kontakata: ljubavi, prijateljstva, zajedništva itd. Prema riječima engleskog mislioca Johna Donnea, "nitko nije otok".
- Čini se da kronični stres, koji se često naziva "tihi ubojica", nema veći utjecaj na kvalitetu života ljudi, ali dugoročno gledano, životni model s visokim i dugotrajnim razinama stresa utječe na hipertenziju i dovodi do problema kao što su nesanica, što pak ima negativne posljedice na psihu i na metabolizam.