suradnički rad

Društvo

2022

Objašnjavamo što je suradnički rad, njegove karakteristike, prednosti i primjere. Osim toga, suradnički rad u razredu.

Internet je omogućio suradnički rad na globalnoj razini.

Što je suradnički rad?

Suradnički rad obuhvaća svu onu dinamiku vršnjačke proizvodnje ili masovne suradnje, tj. posao velikog broja pojedinaca koordinira se i vodi prema a cilj uobičajen. Je koordinacija općenito odgovara zajednice Samoorganizirano, u kojem se rad izvodi bez formalnih obveza i bez priznanja ekskluzivnog autora rezultata.

Suradnički rad ne treba brkati s timski rad, unatoč činjenici da svaka suradnja nužno podrazumijeva zajednički ili timski rad.

Dok timski rad prepoznaje a Vođa definira, kolektivizira odgovornost i organizirati a skupina da bi se ispunio određeni zadatak, zajednički rad obično se provodi bez prisutnosti formalnih šefova, kroz individualne doprinose znanje, a s krajnjom svrhom dijeljenja postignutog znanja.

Od davnina su postojali različiti oblici suradničkog rada, ali nikad prije nisu postojali tako opipljivi i evidentni primjeri kao oni koji su dopuštali Internet. Dobrovoljni zbroj truda i znanja zajednice korisnika lako se isplati kada su u pitanju ljudi koji niti ne trebaju dijeliti fizički prostor i vremenski termin.

Savršen primjer za to su komadi softver otvorenog koda, u kojem bilo koji Korisničko ime možete dobrovoljno uložiti svoje vrijeme i trud i izbaciti nove oblike ažuriranog i poboljšanog koda.

Karakteristike suradničkog rada

Općenito govoreći, suradnički rad karakterizira sljedeće:

  • To je oblik dobrovoljne suradnje između članova specijalizirane zajednice, sposobnih podijeliti trud, vrijeme i znanje u izgradnji novih platformi znanja.
  • Sastoji se od sinergije znanja i napora organizirane zajednice, općenito ljudi koji dijele strasti ili znanje.
  • Obično je vođen principima slobodnog protoka informacija, altruizma i volontiranja, zbog čega se često smatra radnom kulturom za sebe.
  • Za razliku od drugih oblika rada, on ne stvara osjećaj grupe, već pripadnost a Nacrt kolektivni.

Važnost suradničkog rada

Suradnički rad olakšava postizanje dugoročnih ciljeva, dopuštajući da se kontinuirani individualni doprinosi slobodno kreću prema cilj.

Međutim, postoji važna margina koordinacije: dinamika suradnje, budući da je besplatna i dobrovoljna, prima kontinuirane doprinose koji povećavaju vrijednost i opseg projekta. Zapravo, ova vrsta rada ne teži optimalnim rezultatima u kvaliteti ili produktivnosti, već ima za cilj integraciju zajedničkog znanja.

Prednosti suradničkog rada

Budući da ste volonter, suradnički rad smanjuje troškove.

Za razliku od drugih oblika rada, suradnički rad ne zahtijeva formalno definiranu strukturu, tako da je u svojim oblicima manje krut i prisilan: bez šefova, bez službene podjele rada, ova vrsta rada temelji se na kontinuiranom ažuriranju zajedničkog znanja. Zadatak je to koji više od svega ovisi o tijestu.

Jednako tako, radi se o dislociranom, masivnom i raspršenom modelu rada koji nije vođen rasporedom i koji se, štoviše, dobrovoljno održava, pa su mu troškovi proizvodnje, barem u tom smislu, vrlo niski. S druge strane, projekt ne ovisi u potpunosti ni o jednom od svojih suradnika, već je oblik kolektivizacije znanja, stran tradicionalnim glavama i rukovodstvima.

Suradnički rad u razredu

Mnogi suvremeni trendovi u obrazovanju vide suradnički rad kao vrijedan proces za učionicu. Prije svega zato što nam omogućuje razumijevanje obrazovnog procesa kao dinamike integracije znanja i praksi, a ne kao vertikalni proces u kojem nastavnik prenosi znanje svojim učenicima.

Ova nova radna dinamika pogoduje raznolikosti, uključivanje i motivacija individualni grupni rad, budući da pojmovi uspjeha i neuspjeha tada ovise o cijeloj grupi, a ne samo o pojedincu na njenom čelu. Ili svi pobjeđuju, ili svi gube.

Primjeri zajedničkog rada

U softveru otvorenog koda korisnici mogu poboljšati programski kod.

Neki primjeri uspješnog zajedničkog rada su sljedeći:

  • Wikipedia, slobodna enciklopedija i svi drugi slični "Wiki" projekti, u koje korisnici sami uvode podaci koji čine enciklopediju.
  • Linux i softver otvorenog koda, čiji vlastiti korisnici mogu doprinijeti poboljšanju svog programskog koda, stvarajući solidniji i ažuriraniji program.
  • Digitalne knjižnice, na čijim se "stranicama" nalaze arhive knjiga, serija i filmova u besplatnoj distribuciji, kako bi se dobio cjelovit i važan katalog djela koji je dostupan svima, ali i trećima.
!-- GDPR -->