besplatni softver

Informatika

2022

Objašnjavamo što je besplatni softver i slobode koje ova vrsta programa dopušta. Također, vrste koje postoje i neki primjeri.

Besplatni softver svojim korisnicima omogućuje pristup izvornom kodu.

Što je besplatni softver?

Slobodni softver se odnosi na oneSoftver što daju svojima korisnika, eksplicitnom odlukom svojih programera i dizajnera, pristup izvorni kod ili originalni programski kod u kojem su proizvedeni, tako da ga možete slobodno kopirati, modificirati, prilagoditi i distribuirati. To, dakle, dovodi do više verzija istog programa, čiji izgled ne predstavlja pravno ili etičko kršenje izvornog programa.

Pojam slobodni softver pripisuje se Amerikancu Richardu Stallmanu, koji je bio osnivačSlobodni softverTemelj (Free Software Foundation) u kojoj je značajan broj računalnih stručnjaka težio razvoju a Operacijski sustav potpuno besplatan, koji su nazvali GNU projekt (da bismo ga razlikovali od Unixa).

Ovaj bi projekt svojim naprednim korisnicima omogućio da besplatno i u zajednici surađuju na njegovom razvoju i poboljšanju, u suprotnosti s Poslovanje tradicionalno od softver, koji čuvaju njihov izvorni kod proizvodi.

Iako su mnoge prezentacije slobodnog softvera besplatne ili koštaju samo distribuciju (a ne i plaćanje tantijema), slobodni softver ne treba miješati sFreeware o Besplatni softver (obično u probnim verzijama), niti ga treba tumačiti kao molbu za piratstvo (krađu softvera zaštićenog autorskim pravima).
Ideja je upravo stvoriti softver koji pripada onima koji ga koriste i koji se može sam prilagoditi svojim potrebama.

Postoji važan trend, posebno u zemljama tzv. Trećeg svijeta, da se implementira u svoje institucije Službenici ili državne organizacije samo besplatni softver, čime se zamjenjuju programi zaštićeni autorskim pravima koji stvaraju godišnje troškove obnavljanja licence.

To im osim uštede daje i veće autonomija u upravljanju svojim informacija i dopušta im izbjegavanjerizicima na njihov suverenitet, budući da se besplatni kod ovih dijelova softvera može besplatno prilagoditi njihovim specifičnim potrebama.

Bitne slobode

Besplatni softver može se mijenjati za obavljanje željenih funkcija.

Poznat kao "četiri bitne slobode", sljedeći skup dozvola bitan je za razlikovanje slobodnog softvera od tradicionalnog komercijalnog tipa.

  • Sloboda #0. Sloboda pokretanja programa po želji, za bilo koju svrhu, bez potrebe da bilo koga obavijestite.
  • Sloboda broj 1. Sloboda proučavanja rada programa i njegovog mijenjanja radi izvršavanja željenih zadataka. Za to je uvjet slobodan pristup izvornom kodu programa.
  • Sloboda #2. Sloboda redistribucije kopija izvornog programa, za uživanje i pomoć zajednica, bez potrebe da bilo koga obavijestite.
  • Sloboda #3. Sloboda distribucije kopija izmijenjenih verzija trećim stranama, bez potrebe da se bilo koga obavještava, što omogućuje cijeloj zajednici da koristi izmjene i nove verzije programa.

Program se smatra slobodnim softverom ako svojim korisnicima daje sve ove opisane slobode. Inače, to nije besplatan program. Postoji nekoliko neslobodnih distribucija programa dobivenih izmjenom izvornog koda tih besplatnih programa, što zajednica slobodnog softvera smatra suprotnim etika.

Vrste slobodnog softvera

U principu, besplatni softver može biti bilo koje vrste, od operacijskih sustava do personalizirane kontrole nad radom i resursima Računalo, na aplikacije prilagodljive potrebama korisnika, interventne videoigre i programe upravljanja perifernih uređaja koji se mogu modificirati kako bi zadovoljili specifične zahtjeve različitih dijelova hardver.

Primjeri slobodnog softvera

OS Chrome koristit će Google Chrome kao svoje glavno sučelje.

Neke od najpopularnijih distribucija ili prezentacija u svijetu slobodnog softvera su sljedeće:

  • GNU / Linux. Jedan od povijesno i popularno najvažnijih programa, predvodi napore za softver otvorenog koda u svijetu interneta od 1983. godine.
  • OS Chrome. Temeljen na Linux kernelu, ovaj operativni sustav trenutno je u razvoju od strane tvrtke Google Inc. Koristit će preglednik Google Chrome kao glavno sučelje i 100% se temelji na oblaku.
  • VALO-CD. Riječ je o CD-u sa softverom otvorenog koda dizajniranom za rad u okruženju Microsoft Windows, koji su razvili finski programeri 2008. godine.
  • OpenDisc. Još jedan skup alata otvorenog koda dizajniranih za rad u sustavu Microsoft Windows, kreiran 2007. kako bi educirao korisnike o korištenju Linuxa.
  • Ubuntu. To je besplatna GNU / Linux distribucija koja koristi tehnologija GNOME kao svoje virtualno desktop okruženje, čiji kreator opstaje nudeći tehničku podršku svojim korisnicima.
!-- GDPR -->