lateralno razmišljanje

Objašnjavamo što je lateralno mišljenje, elemente koji ga čine i njegove karakteristike. Također, nekoliko jednostavnih primjera.

Lateralno mišljenje uključuje razmišljanje "izvan okvira" tradicionalne logike.

Što je lateralno razmišljanje?

Poznato je kao lateralno mišljenje (od engleskog Lateralno razmišljanje) na oblik rasuđivanje mentalno koje omogućuje razrješenje od problema primjenom maštovitih ili kreativnih rješenja.

Pojam je prvi put korišten 1967. godine u knjizi Edwarda de Bona Novi Razmišljati: Upotreba lateralnog mišljenja, kao naziv obrasca mišljenja kojim se upravlja putovima drugačijim od onih koje koristi tradicionalno logičko razmišljanje (koje se tada nazivalo "vertikalno mišljenje"), čime se svakoj situaciji daju nove perspektive.

Od tada je ovaj izraz postao popularan u područjima psihologija individualno i društveno, kao sredstvo za poticanje misao izvan uobičajenih ili očekivanih obrazaca.

Njegova središnja ideja može se sažeti u to da, kada procjenjujemo premise bilo kojeg problema, općenito tražimo neki prirodni ili uobičajeni obrazac mišljenja kako bismo pronašli rješenje. Tako uvijek iznova dolazimo do istog rezultata.

Lateralno razmišljanje, dakle, teži razbiti te obrasce i tražiti alternativne, različite putove koji vode do rješenja problema. nevolje. Tako to zovu govornici engleskog jezika Razmišljati izvan okvira ("Razmišljati izvan okvira").

Na taj način teorija lateralnog mišljenja predlaže da bismo primjenom ovog modela razmišljanja na naše svakodnevne dileme mogli pokrenuti promjenu i pronaći nove, vrlo kreativne odgovore na dileme koje rješavamo na uobičajen način.

Da bismo to učinili, potrebna nam je obuka u ovoj vrsti zaključivanja, koja se obično sastoji od suočavanja s nizom zagonetki vrlo sličnih onima koan od tradicija Zen.

Vidi također:

Karakteristike lateralnog mišljenja

Lateralno razmišljanje temelji se na distanciranju od tradicionalno putovanih mentalnih puteva. Odnosno, zahtijeva raskid s očekivanjima i predanost kreativnost i nove perspektive.

U tom smislu idite na metode Y Tehnike koje se inače ne povezuju s organiziranim mišljenjem, kao što su provokacije, koje su vrsta “igre"Mentalni" predodređen da traži alternativne načine rasuđivanja. Neke poruge mogu biti dinamika bijega, nasumične riječi, analogije, pretjerivanja ili podjele problema.

U svakom slučaju, lateralno razmišljanje nastoji biti tehnika rješavanja problema, ali u isto vrijeme i put do logika drugačiji, fleksibilniji, sposoban prilagoditi se svakoj situaciji s kojom se suočava i ne ide uvijek na isti alat kako bi se suočio s različitim problemima.

Elementi lateralnog mišljenja

Lateralno razmišljanje temelji se na četiri osnovna ili temeljna elementa:

  • Provjera pretpostavki. Nešto slično onome što obično razumijemo pod "održavanjem uma": nepovjerenje u neposredne vrijednosti, predrasude i prethodna razmišljanja koja se javljaju prije početnog izlaganja premisa problema, budući da su zajednička mjesta, kapsuliraju misao i ometaju kreativnost.
  • Formuliranje pravih pitanja. Lateralno razmišljanje sugerira da umjesto da se usredotočimo na rješenje, prvo moramo pronaći relevantna pitanja i tako znati kakav nam je odgovor potreban. Ovo se često smatra obrnutom i kontraintuitivnom perspektivom: razmišljanje o pitanju, a ne o odgovoru.
  • Ulaz u kreativnost.Promjene i kreativne perspektive vrednuju se lateralnim razmišljanjem, budući da se ugrađivanjem elemenata koji se inače ne čine dijelom cjeline mogu osvijetliti nova područja, pronaći dio nove dinamike ili jednostavno dati novi fokus ili perspektivu.
  • The logično mišljenje. Logička dedukcija, rigorozno razmišljanje i sposobnost tumačenja aktivna su jezgra lateralnog mišljenja, do kojega moraju voditi sve kreativne perspektive ili alternativno razmišljanje.

Jednostavni primjeri lateralnog razmišljanja

Lateralno razmišljanje omogućuje nam da razmotrimo više opcija nego inače.

Evo pet jednostavnih primjera lateralnog razmišljanja, izraženih kao zagonetke:

  • Dilema unesrećenog. Nesretnik treba na svoj otok prenijeti olupinu svog broda, koji je izronio na obalu otoka nasuprot. Tamo ima lisicu, zeca i hrpu mrkve, koje u svom čamcu može nositi po cijeni od jedne po putovanju. Kako možeš sve odnijeti na svoj otok, a da lisica ne pojede zeca, a zec mrkvu?

Odgovor: Prvo ćete morati uzeti zeca, a lisicu ostaviti s mrkvom. Zatim se vratite i uzmite lisicu, koju će ostaviti samu na svom otoku, uzmite zeca i vratite ga onom ispred. Zatim će nositi mrkvu, ostavljajući zeca na miru i stavljajući ih pored lisice. Napokon će se vratiti na posljednje putovanje sa zecom.

  • Dilema s liftom. Čovjek koji živi na desetom katu zgrade svaki dan ide liftom do prizemlja na posao. Poslijepodne pak opet ide istim liftom, ali ako nema nikoga, spušta se na sedmi kat, a na ostatke katova ide uz stepenice. Zašto?

Odgovor: Čovjek je patuljak i ne može pritisnuti dugme za deseti kat.

  • Paradoks balona. Kako možemo probušiti balon iglom, a da ne iscuri zrak a da balon ne pukne?

Odgovor: Moramo probušiti balon dok je ispuhan.

  • Barska dilema. Muškarac ulazi u bar i traži od barmena čašu Voda. Barmen gleda ispod šanka i odjednom uperi pištolj u čovjeka. Potonji se zahvaljuje i odlazi. Što se upravo dogodilo?

Odgovor: Barmen je primijetio da čovjek štuca i odluči ga izliječiti tako što će ga dobro uplašiti.

!-- GDPR -->