čista tvar

Kemija

2022

Objašnjavamo što je čista tvar, vrste koje postoje i razne primjere. Također, što su mješavine.

Jednostavne čiste tvari poput zlata nalaze se u prirodi.

Što je čista tvar?

Čiste tvari su one koje imaju fiksni i definirani kemijski sastav, odnosno koji se ne mijenja bez obzira na fizičke uvjete u kojima se navedena tvar nalazi. Drugim riječima, čiste tvari ostaju kemijski nepromijenjene (njihova se kemijska struktura ne mijenja) u svojim različitim Stanje agregacije.

Koristeći metode fizičkog odvajanja tvari Čisto se ne može razložiti na jednostavnije tvari, niti na njihove sastavne elemente. Za razgradnju čiste tvari potrebno je koristiti kemijske metode kojima se tvar pretvara u druge tvari, odnosno u elemente koji je čine.

Nadalje, kod a Pritisak Y temperatura specifične, mogu se reproducirati za čiste tvari, fizička svojstva kao npr gustoća, the Vrelište i točka taljenja.

Jasan primjer čiste tvari je Voda, jednostavan i obilan, koji može postojati u obliku tekućina, soda ili čvrsta, ali će uvijek biti sastavljena od istih kemijski elementi i uvijek će jednako reagirati na iste uvjete temperature i tlaka. S druge strane, ako dodamo sol, šećer i druge tvari, mijenjamo njegova fizička svojstva i više nije čista tvar.

U prirodi ne postoji potpuno čista tvar, odnosno tvari uvijek imaju dodane neke nečistoće. Trenutačno, sa znanstvenim i tehnološkim napretkom, bilo je moguće pročistiti tvari kako bi se dobili visoki stupnjevi čistoće.

Vrste čistih tvari

Postoje dvije vrste čistih tvari koje se razlikuju jedna od druge na temelju svog atomskog sastava:

  • Jednostavne tvari. Čiste tvari koje se prave samo od jedne vrste atoma, odnosno čiji molekule sastavljene su od istog elementa. Na primjer: helij (He) ili kisik (O2).
  • Složene tvari. Čiste tvari koje se sastoje od dvije ili više vrsta atoma. Na primjer, njega Voda (H2O) ili ugljični dioksid (CO2).

Primjeri čistih tvari

Grafit je čista tvar koja se nalazi unutar olovaka.

Neki primjeri čistih tvari su:

  • Voda (H2O).
  • Ozon (O3).
  • Ugljični monoksid (CO).
  • Ugljični dioksid (CO2).
  • Čisto željezo (Fe).
  • Natrij (Na).
  • Čisto zlato (Au).
  • Benzen (C6H6).
  • Grafit (C).
  • Sol ili natrijev klorid (NaCl).

Smjese

U svakodnevnom životu stalno koristimo mješavine.

Za razliku od čistih tvari, smjese se sastoje od nekoliko komponenti fizički spojenih, odnosno bez uključivanja kemijske reakcije među njima.

Smjese se mogu razdvojiti na svoje pojedinačne komponente koristeći različite metode odvajanja fizičke koje ovise o vrsti smjese. U tom smislu, smjese se mogu podijeliti na:

  • Homogene smjese. One u kojima se sastojci smjese ne mogu razlučiti golim okom, iako se određenim fizikalnim postupcima mogu odvojiti. Na primjer: slana voda, cement, krv.
  • Heterogene smjese. One u kojima se komponente smjese lako razlikuju jedna od druge i stoga ih je mnogo lakše odvojiti mehaničkim ili fizikalnim postupcima. Na primjer: šljunak, konfeti, voda i ulje.
!-- GDPR -->