Objašnjavamo koja su agregirana stanja tvari, kako se mogu klasificirati i neke karakteristike svakog od njih.
Materija može prijeći iz jednog agregatnog stanja u drugo promjenom svoje temperature i tlaka.Koja su agregatna stanja materije?
Kada govorimo o stanjima agregacije ili fazama materija, odnosimo se na različite faze ili načine na koje je moguće pronaći poznatu materiju (čiste tvari ili smjese) a to ovisi o vrsti i intenzitetu privlačnih sila između čestice koji čine rečenu materiju (npr atoma, molekule, itd.).
Uglavnom su poznata četiri agregatna stanja tvari: kruto stanje, the tekućem stanju, the plinovitom stanju i stanje plazme. Postoje i drugi rjeđi, kao što su fermionski kondenzati, ali ti se oblici ne javljaju prirodno u okoliš.
Svako od agregacijskih stanja ima različite fizičke karakteristike, kao npr volumen, tečnost ili izdržljivost, unatoč činjenici da ne postoji stvarna kemijska razlika između jednog i drugog stanja. Na primjer, čvrsta voda (led) i tekuća voda (Voda) kemijski su identični.
Materija se može natjerati da prijeđe iz jednog agregatnog stanja u drugo, samo promjenom temperatura i Pritisak gdje je. Tako se tekuća voda može prokuhati kako bi se dovela u plinovito stanje (pare) ili se može dovoljno ohladiti da se dovede u čvrsto stanje (led).
Ovi procesi pretvorbe iz jednog stanja agregacije tvari u drugo su obično reverzibilni, iako ne bez određene granice gubitka tvari. The procesa najpoznatiji su sljedeći:
- Isparavanje. To je proces kojim se prilikom uvođenja kalorijska energija (toplina), dio mase tekućine (ne nužno cijela masa) pretvara se u plin.
- Kipuće ili isparavanje. To je proces kojim se pri opskrbi toplinskom energijom cijela masa tekućine pretvara u plin. Fazni prijelaz nastaje kada temperatura prijeđe Vrelište tekućine (temperatura pri kojoj je tlak pare tekućine jednak tlaku koji okružuje tekućinu, dakle ona postaje para).
- Kondenzacija. To je proces kojim se prilikom odvajanja toplinske energije plin pretvara u tekućinu. Ovaj proces je suprotan isparavanju.
- Ukapljivanje. To je proces kojim kada se tlak jako poveća, plin se pretvara u tekućinu. U tom procesu plin je također podvrgnut niskim temperaturama, ali ono što ga karakterizira je visoki tlak kojem je plin izložen.
- Stvrdnjavanje. To je proces kojim se povećanjem tlaka tekućina može pretvoriti u krutinu.
- Smrzavanje. To je proces kojim se tekućina pri uklanjanju toplinske energije pretvara u krutinu. Fazni prijelaz nastaje kada temperatura poprimi vrijednosti niže od točke ledišta tekućine (temperatura na kojoj se tekućina skrutne).
- Fuzija. To je proces kojim se dovođenjem toplinske energije (topline) krutina može pretvoriti u tekućinu.
- Sublimacija. To je proces kojim se pri opskrbi toplinom krutina pretvara u plin, a da prethodno ne prođe kroz tekuće stanje.
- Taloženje ili reverzna sublimacija. To je proces kojim se plin pri uklanjanju topline pretvara u kruto, a da prethodno ne prođe kroz tekuće stanje.