Objašnjavamo što su podređeni veznici, karakteristike i funkcije svake vrste te primjere u rečenicama.
Što su podređeni veznici?
U gramatika, the veznici ili poveznice Oni su tip riječi koji služe kao most između ostalih sintaktičkih elemenata, kao npr prijedlozi, fraze ili riječi, povezujući ih i pružajući kohezija prema Jezik. To su riječi koje nemaju vlastito leksičko značenje, odnosno imaju samo gramatičko, relacijsko značenje unutar rečenice.
Veznici su vrlo česte riječi i vrlo prisutne u praktički svima Jezici koji postoje. Oni igraju vitalnu ulogu u izgradnji a govor uredan i logičan, a može se podijeliti u dvije glavne vrste:
- Koordinacijski ili pravilni veznici, koji omogućuju povezivanje dviju ili više zamjenjivih gramatičkih jedinica, bez njihove hijerarhizacije i bez mijenjanja zajedničkog značenja, odnosno ostavljanja na istoj sintaktičkoj razini.
- Podređeni ili nepravilni veznici, koji povezivanjem gramatičkih jedinica grade a hijerarhija u kojem jedan (glavni ili podređeni) dobiva veću važnost ili relevantnost za ono što je rečeno od drugog (sporednog ili podređenog). Drugim riječima, ove veze grade odnose gramatičke podređenosti.
Podređeni su veznici nužni za konstruiranje podređene rečenice, i općenito obično ne spajaju riječi i izraze, koliko rečenice ili cijele prijedloge, a da se oni ne mogu međusobno izmjenjivati, kao što je slučaj s koordinacijskim veznicima. Potonje je zbog činjenice da postoji hijerarhija rečenica, koja utvrđuje da podređena rečenica nema značenje u nedostatku odgovarajuće glavne rečenice.
Vrste podređenih veznika
Uzimajući u obzir vrstu odnosa koji uvode između glavne rečenice i podređene rečenice, podređeni se veznici mogu klasificirati na:
- Uzročni podređeni veznici. One koje uvode uzročnu vezu između glavne rečenice i podređene rečenice, odnosno koje u podređenoj uspostavljaju razlog ili posljedicu onoga što je rečeno u glavnoj rečenici. Na primjer, slučaj "jer" u "Jučer nisam išao na nastavu jer sam se osjećao loše"; ili onaj od "od" u "posuđujem ti svoju jaknu, pošto te vidim hladnu." Ostali veznici ovog tipa su "od", "od", "onda" i tako dalje.
- Komparativni podređeni veznici. Oni koji uspostavljaju neku vrstu usporedbe između glavne i podređene rečenice. Na primjer, veznik "više od" u "Govoriš više od papagaja!" ili također "kao" u "Moja sestra vozi kao vozač Formule 1". Ostali veznici ovog tipa su "manje od", "jednako", "gore od", "koji", "kao i" i tako dalje.
- Kondicionalni podređeni veznici. One koje uspostavljaju odnos uvjetovanosti između glavne i podređene rečenice, odnosno da je jedna ispunjena kada (i ako) je ispunjena druga. Na primjer, poveznica “da” u “Možete osvojiti nagradu ako nastavite sudjelovati”, ili također “ali da” u “Ne želim kuhati, ali ako ste gladni hoću”. Ostali veznici ovog tipa su: "pod uvjetom", "pod uvjetom da", "pod uvjetom da" i tako dalje.
- Uzastopni podređeni veznici. Također se nazivaju ilativima, oni su oni u kojima se podređena rečenica izvodi ili izvodi iz onoga što je rečeno u glavnoj rečenici, ili obrnuto. Na primjer, slučaj "dakle" u "Brod je već bio isplovio, stoga nije bilo povratka"; ili od "pa da" u "Ljudi se na trgu zbijali, da ga nitko ne razluči od gomile". Ostali veznici padeža su: "tako", "dobro", "tako da", "toliko da", "tako" i tako dalje.
- Vremenski podređeni veznici. To su oni koji izražavaju vremenski odnos između glavne rečenice i podređene rečenice, bilo prije, poslije, u isto vrijeme i tako dalje. Na primjer, kada koristimo "kada" u "Golubovi su poletjeli iz obližnjih zgrada, kada je hitac odjeknuo gradom", ili također "čim" u "Policija ga je zaustavila čim ga je uspjela identificirati". Ostali veznici ovog tipa su: "prije", "poslije", "dok", "svaki put" i tako dalje.
- Završni podređeni veznici. Oni su oni koji, povezujući glavnu i podređenu rečenicu, stvaraju osjećaj svrhe, odnosno svrhe, između njih dvoje. Na primjer, kada se koristi “tako da” u “Bolesnika su doveli natovarenog, da ga liječnik pregleda”; ili "tako da" u "Poduzeće je povećalo svoje osoblje kako bi brže obavilo posao." Ostali veznici ovog tipa su: "za", "kako bi to", "s obzirom na", "s obzirom na" i tako dalje.
- Koncesijski podređeni veznici. To su oni u kojima je prigovor na glavnu rečenicu izražen u podređenom, ali u isto vrijeme ne isključuje radnju. Drugim riječima, koriste se za odobravanje, suglasnost s predloženim ili prihvaćanje onoga što je predloženo. Na primjer, kada koristimo "za više od" u "Odlučan sam pomoći ti, čak i ako nismo prijatelji", ili također "iako" u "Oni će mi dati posao, čak i ako ima boljih kandidata ”. Ostali veznici u ovom slučaju su: "čak i kada", "unatoč" ili "iako", između ostalog.