Objašnjavamo što je bio Prvi svjetski rat, koje su zemlje bile uključene te koji su bili njegovi uzroci i posljedice.
Prvi svjetski rat
The Prvi svjetski rat (1914.-1918.), u to vrijeme poznat kao "Veliki rat" ili jednostavno Svjetski rat (jer se nije znalo da će kasnije biti i drugi), bio je jedan od najrazornijih međunarodnih ratnih događaja s najvećim geopolitičkim utjecajem. o čovječanstvu u svijetu.dvadeseto stoljeće.
Procjenjuje se da je više od 70 milijuna vojnog osoblja mobilizirano za sukob, od dvadesetak zemljama drugačiji. Njegov ljudski i politički utjecaj nadmašio je samo Drugi svjetski rat (1939-1945).
Ovaj "Veliki rat" počeo je godine Europa 28. srpnja 1914. godine, koja se protegla na četiri duge i krvave godine, tijekom kojih su se na smrt sukobile sile Trojne antante i tzv. Centralnih sila.
Prvi kamp je u početku okupljao Francusku, Britansko Carstvo i Rusko Carstvo. Kasnije su im se pridružili Portugal, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Japansko Carstvo, Republika Kina, te tadašnje kraljevine Italija, Grčka, Rumunjska, Srbija i Crna Gora.
Sa svoje strane, središnje sile bile su Austro-Ugarsko Carstvo, Njemačko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Bugarska, zajedno sa svojim strateškim saveznicima u Afrika Y Azija.
Razmjeri sukoba bili su toliki da se nakon četiri godine trajanja radikalno promijenio odnos političkih i ekonomskih snaga u svijetu, a koštao je i života milijuna ljudi različitih nacionalnosti.Zatim ćemo objasniti uzroke koji su pokrenuli sukob i goleme posljedice koje je sa sobom donio.
Uzroci Prvog svjetskog rata
Glavni uzroci Prvog svjetskog rata bili su sljedeći:
1. Natjecanje između ovlasti europski imperijali
Tijekom 19. stoljeća Europa je učvrstila svoju ekonomsku, tehnološku i vojnu dominaciju nad cijelim svijetom, uspostavivši se kao velika kolonijalna sila u Africi i Aziji. Međutim, raspodjela koristi nikada nije bila pravedna: zemlje poput Francuske i Velike Britanije industrijski su kontrolirale kontinent, dok su Italija i Njemačka, nacije kojima je trebalo dulje da se formiraju, osujetile su svoje ambicije.
To je dovelo do scenarija antagonizma između kolonijalnih sila i stvaranja saveza i suparničkih političkih skupina, u otvorenom gospodarskom, političkom i vojnom natjecanju. Mnogi od njih, štoviše, bili su rezultat ratovi prošlosti u 19. stoljeću, kao što je vječno rivalstvo između Francuske i Njemačke.
2. Uspon nacionalizam europski
Ideja zemlje kao nacionalne države s a Kultura vlastiti identitet, vlastiti identitet i vlastiti politički projekt javlja se početkom 17. stoljeća, ali već krajem 19. stoljeća dobiva na važnosti u uređenju Europe. To je dovelo do novih etničkih napetosti, posebice u istočnoj Europi.
Primjerice, u Bosni i Hercegovini biv teritoriji Osmanlije koje je polagalo Austro-Ugarsko Carstvo, postojali su planovi za država autonomnih ili pripojenih Slavena Kraljevini Srbiji, zaštićenih od Ruskog Carstva. Početkom 1914. regija je već proživjela dva lokalna rata i bila je poznata kao "bure baruta Europe", jer je u svakom trenutku mogla ponovno planuti i eksplodirati.
3. Uspon novih industrijskih sila
Europa je početkom 20. stoljeća bila industrijsko središte planeta, ali su se počeli pojavljivati važni konkurenti poput Sjedinjenih Država i Japana. Utjecaj tih pobunjeničkih sila još je više pritiskao zategnute odnose između tradicionalnih europskih sila.
4. Stvaranje i obnova europskog sustava savezništva
Veliki rat je nastao jer su mnoge nacije bile uvučene i/ili uvučene u sukob. To se dogodilo zbog postojećeg savezništva i ugovora o međusobnoj pomoći između članica obiju strana, od kojih su neki potjecali iz prošlog stoljeća.
Naime, predviđajući paneuropski sukob u neposrednoj budućnosti, većina sila svoju je industrijsku moć posvetila proizvodnji i razvoju ratnog oružja, u krhkom stanju "oružanog mira".
5. Atentat na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda 1914. godine
Povod za rat bio je atentat na ovog mladog plemića, autrougarskog prijestolonasljednika, u gradu Sarajevu, u Bosni i Hercegovini. Njegov ubojica bio je politički ekstremist Gavrilo Pincip, pripadnik srpske ultranacionalističke organizacije Crna ruka.
Mjesec dana nakon izvršenog atentata, austrougarski car je objavio rat Kraljevini Srbiji, koja je, zaštićena od Ruskog Carstva, uvukla u sukob rusko-francuski savez, a s njim i Britance, dok je Njemačka saveznica u Austro-Ugarsko carstvo. To je zapravo bio okidač za Prvi svjetski rat, a ne uzrok.
Posljedice Prvog svjetskog rata
Glavne posljedice Prvog svjetskog rata bile su sljedeće:
1. Ogroman gubitak ljudskih života i materijalna sredstva
Procjenjuje se da je u četiri godine trajanja Velikog rata poginulo između 7 i 8,5 milijuna vojnika i između 10 i 13 milijuna civila. To je predstavljalo 1% od populacija svijeta tog vremena, a bila je posljedica i jednog i drugog nasilje, kao što su glad i bolesti koje je donio rat ili uporaba iperita i drugih otrovnih živčanih otrova po prvi put u ratnom kontekstu.
2. Slom četiriju velikih carskih dinastija
Kao rezultat sukoba pale su različite dinastije:
- Carstvo Hohenzollerna u Njemačkoj se raspalo, ustupivši mjesto Weimarskoj Republici.
- Habsburško Austro-Ugarsko Carstvo se raspalo, a njegov teritorij postao je dvije odvojene nacije (Austrija i Mađarska).
- Osmanski sultanat je bio razoren, a 1922. su ga raspustili turski nacionalisti.
- Rusko carstvo palo je 1917 Oktobarska revolucija, čime je ustupio mjesto nastanku komunističke Rusije.
3. Takozvana “španjolska gripa” proširila se svijetom
Zbog intenzivnog kretanja trupa iz jednog kraja svijeta u drugi i natrag, uz nehigijenske uvjete sukoba, nova vrsta respiratorne infekcije, poznata kao "španjolska gripa" postala je pandemija početkom 1918. godine. Ovaj novi virus gripe tipa A odnio je živote između 20 i 40 milijuna ljudi do završetka pandemije u travnju 1920.
4. Geopolitička reorganizacija Europe
Završetkom rata i raspadom starih sila, na karti su se pojavile nove nacije, jer su saveznici restrukturirali teritorij poraženih nacija. Tako su nastale Čehoslovačka, Mađarska, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Poljska i Jugoslavija. A osim što su se odrekli dijela svojih teritorija, poraženi narodi su izgubili i svoje kolonije afričke i azijske.
5. Potpis od Versajski ugovor
Pod tim imenom poznat je pakt potpisan u Francuskoj u kojem je Njemačkoj nametnut vrlo strog niz sankcija, dugova i zabrana koji su je bacili u bijedu.Ovaj ugovor i žalosni životni uvjeti koji su uslijedili bili su središnji dio pripovijesti o nacizam, što se desetljeće kasnije počelo osjećati u Njemačkoj.
No, zahvaljujući tom ugovoru, 1920. godine nastaje i Liga naroda, preteča Ujedinjeni narodi, čija je zadaća bila mirno rješavanje međunarodnih napetosti i sprječavanje ponavljanja Velikog rata u budućnosti.
6. Uspon komunizam u Rusiji
Trijumf Oktobarske revolucije u Rusiji 1917. značio je pojavu komunizma kao važne političke snage na europskoj i svjetskoj sceni. Posljedično, nadahnula je brojne stranke revolucionarne ljevice i postala ideološki suparnik protiv kojeg je fašizam tridesetih godina prošlog stoljeća.