- Što je bio Prvi svjetski rat?
- Uzroci Prvog svjetskog rata
- Posljedice Prvog svjetskog rata
- Zemlje sudionice Prvog svjetskog rata
Objašnjavamo sve o Prvom svjetskom ratu. Strane i njihove zemlje sudionice, uzroci i posljedice rata.
Vojnici engleskog pješaštva, u Francuskoj.Što je bio Prvi svjetski rat?
Prvi svjetski rat, također poznat kao Veliki rat U nekim zemljama radilo se o međunarodnom oružanom sukobu koji je zahvatio praktički sve zemlje europski kontinenti razne nacije Bliskog istoka, Azija, Afrika a također i od Amerika, za četiri godine rat u velikim razmjerima, od 1914. do 1918. godine.
Sporne zemlje bile su organizirane u dva suprotstavljena saveza, nazvana Trojni savez i Trojna Antanta, u kojima je bilo nekoliko velikih carstava tog vremena, te gotovo sve vojne i industrijske sile tog vremena. Borilo se gotovo 70 milijuna vojnika koji su dolazili iz nacije Europljani i njihove afričke i azijske kolonije.
Stoga se Prvi svjetski rat smatra petim oružanim sukobom s najvećom cijenom života u ljudskoj povijesti, s obzirom na ogroman broj sudionika i raznolikost tehnologije prvi put korišten od zračnih bombardiranja, strojnica, otrovnog plina i prvih ratnih tenkova.
Taj je sukob bio iznimno važan za politički i ekonomski poredak svijeta, budući da je generirao važne revolucije u nekim od nacija sudionica, urušio carstva i omogućio uspon novih sila.
Završna točka Prvog svjetskog rata bila je predaja Njemačke potpisivanjem Versajski ugovor 28. lipnja 1919. Opresivni uvjeti spomenutog ugovora paradoksalno bi osvijetlili fitilj nezadovoljstva koji bi uzrokovao Drugog svjetskog rata dva desetljeća kasnije.
Uzroci Prvog svjetskog rata
Polazna točka Velikog rata bio je atentat u Sarajevu na nadvojvodu Franju Ferdinanda od Austrije, prijestolonasljednika Austro-Ugarske. Tako a sukob Diplomat velikih razmjera koji se odmah naoružao, nakon što je Carstvo napalo Kraljevinu Srbiju i raspalilo brojne saveze s jedne na drugu stranu koja je eskalirala u svjetski rat.
Podjela svijeta koju su napravile europske imperijalne sile tijekom prethodnog stoljeća također se mora smatrati uzrokom rata, budući da im je trgovačka kolonizacija Afrike i Azije omogućila ekonomski i industrijski razvoj, ali pod vrlo neravnopravnim i konkurentnim uvjetima: Engleska i Francuska imale su monopol industrijski razvoj, koji je generirao razdor i ponovno rasplamsao nacionalističke svađe.
Posljedice Prvog svjetskog rata
Osim gotovo 10 milijuna poginulih vojnika, 20 milijuna ranjenih i gotovo 8 milijuna nestalih s obje strane, Veliki rat je imao važne političke posljedice u to vrijeme, kao što je raspad četiriju carstava sudionica: Ruskog, Njemačkog, Osmanskog i Austro-Ugarska.
Ruski slučaj je poznat po tome što se 1917. dogodila Oktobarska revolucija u kojoj su boljševici srušili carizam i napravili prve korake prema socijalističkoj državi koja će kasnije postati Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR).
Sa svoje strane, Austro-Ugarsko Carstvo bilo je podijeljeno na narode Austriju i Mađarsku, a Otomansko Carstvo je palo Arapskom revolucijom koja je iznjedrila nacije Turske, Sirije, Iraka, Palestine i Izraela. Nešto slično dogodilo se s Kraljevinom Srbijom, koja je ustupila mjesto multietničkoj naciji: Kraljevini Jugoslaviji.
Konačno, raspad Njemačkog Carstva došao je pod takvim opresivnim uvjetima iu stanju siromaštvo takve, nakon što njihove vojske budu eliminirane i njihove afričke kolonije zaplijenjene, da bi se ogorčenost i osjećaj izdaje ugnijezdili u zemlji, sijući sjeme koje će kasnije požnjeti Adolf Hitler.
Zemlje sudionice Prvog svjetskog rata
Dvije strane s kojima su se suočile u Velikom ratu bile su sljedeće:
Trojni savez. Konstituiran 1882., okupio je takozvane “Središnje sile”: Njemački Reich, Austro-Ugarsko Carstvo i Kraljevinu Italiju. Potonji će, međutim, promijeniti stranu u prvoj godini sukoba, a njegovo mjesto zauzeće Osmansko Carstvo i Kraljevina Bugarska.
Druge nacije kao što su Azerbajdžanska Demokratska Republika, Bjeloruska Narodna Republika, Kraljevina Finska, Kraljevina Litva, Kraljevina Poljska, Ukrajinska država, između ostalih, podržale bi savez na temelju svojih trgovačkih odnosa s njim.
Trostruka Antanta. Osnovano od strane Britanskog Carstva, Francuske Republike i Ruskog Carstva, a zatim od strane Kraljevine Italije 1915. Veliko Carstvo Japana, Kraljevina Rumunjska, Kraljevina Belgija, Kraljevina Srbija, Portugalska Republika i Sjedinjene Američke Države.
Ali kada se sukob povećao i ravnoteža se okrenula prema Trojnoj Antanti, borbi su se pridružile i druge nacije, kao što su Brazil, Armenska Demokratska Republika, Čehoslovačka, Kneževina Albanija, Kraljevina Siam, Kraljevina Finska (koja se promijenila strane 1918.) i Kraljevine Crne Gore.