Objašnjavamo što je altruizam, porijeklo tog pojma i kakvi su altruistički ljudi. Također, što je biološki altruizam.
Što je altruizam?
Altruizam je raspoloženje nekih osobe činiti dobro drugima, čak i na štetu svojih dobrobit. Odnosno, altruistom nazivamo nekoga kome je stalo do nesebičnog davanja drugima, ne mareći da se time žrtvuje. Obično su heroji, mučenici i Samarićani ljudi od kojih očekujemo a ponašanje altruistički.
Ovaj izraz je posudba iz francuskog jezika, u kojem je riječ skovana altruizam 1851., u djelu francuskog filozofa i sociologa Augustea Comtea (1798-1857). Sastoji se od francuskih glasova autri ("Ostali", "susjed") i sufiks -ismus ("Doktrina"), tako da se može shvatiti kao " doktrina bdjeti nad drugima”. Riječ je, dakle, o antonim od sebičnost.
U filozofskom području vodi se rasprava o tome je li altruizam prirodan ljudsko biće, budući da je vrsta čija uspjeh evolucijski proces leži upravo u sposobnosti djelovanja grupe i da pazimo jedno na drugo.
Neki psihološki stavovi potvrđuju da da, da od 18 mjeseci života ljudsko biće ima tendenciju da pokazuje ponašanja ovog tipa. S druge strane, druge škole mišljenja potvrđuju suprotno: da je ljudsko biće sebično i da mu je stoga potreban proces obrazovanje usaditi mu vrijednosti velikodušnosti i nenavezanosti.
Ne bismo smjeli brkati ovu upotrebu riječi altruizam s onom koja je nastala od nje u području biologija, kao što je objašnjeno u nastavku.
Altruistički ljudi
Altruisti su oni koji pokazuju puno toga suosjecanje, velikodušnost i veliku spremnost da pomognu drugome, a da ne dobiju ništa zauzvrat, pa čak i žrtvuju dio svoje dobrobiti u tom procesu. Dakle, oni su primjeri altruizma:
- Volonteri koji posvećuju svoje vrijeme, trud i novac brizi za one koji su pogođeni nesrećom, kao što su beskućnici ili preživjeli neke prirodne tragedije.
- Dobrovoljni darivatelji krvi, koji zauzvrat ne primaju nikakvu isplatu ili zadovoljštinu osim pomoći u nadopunjavanju bolničkih rezervi.
- Medicinske sestre i liječnici koji se brinu za ratne ranjenike, otkrivajući pritom vlastite živote.
- Filantropi i pokrovitelji umjetnosti i neprofitnih društvenih inicijativa, koji dio svog bogatstva posvećuju za kolektivnu dobrobit.
Biološki altruizam
U biologiji, altruizam je poznat kao ponašanja pojedinaca (uglavnom životinja) koja poboljšavaju biološku učinkovitost drugih, unatoč smanjenju vlastite.
Odnosno, ponašanje u kojem a živo biće drugima ili drugima olakšava preživljavanje, unatoč tome što se stavlja u sebe rizik ili obveza, a često i da se time ništa ne dobije. Međutim, ta biološka dinamika nije sagledana s moralne točke gledišta, a životinja obično nema namjeru "činiti dobro", daleko od toga.
Biološki altruizam može biti tri vrste:
- Prisilni altruizam, kada pojedinac trpi izravan i trajan gubitak svojih bioloških sposobnosti u zamjenu za neizravni dobitak. Primjerice, pčela koja ugine kada ubode uljeza, ali zauzvrat brani košnicu i jamči opstanak svojih genetskih srodnika.
- Fakultativni altruizam, kada pojedinac trpi izravan i privremeni gubitak svojih bioloških sposobnosti, u zamjenu za neizravni dobitak s reproduktivnim potencijalom. Primjerice, određene ptice besplatno pomažu roditeljima da se brinu o svom gnijezdu, ali kada uginu nasljeđuju svoj teritorij.
- Recipročni altruizam, kada pojedinac trpi izravan i privremeni gubitak svojih bioloških sposobnosti, u zamjenu za neizravnu dobit, ali uz očekivanje da će istu korist dobiti kasnije. Na primjer, majmuni se međusobno razmazuju, uvijek s očekivanjem da će ih njihovi sugrađani kasnije otjerati, te tako jedni drugima koriste.