agronomija

Objašnjavamo što je agronomija, njezinu povijest, grane, pomoćne znanosti i zašto je važna. Također, karijera agronomije.

Agronomija proučava agroekosustav i njegove fizičke i biološke čimbenike.

Što je agronomija?

Agronomija ili agronomsko inženjerstvo je a znanost sastavljen od skupa znanje artikulirano oko bavljenja poljoprivredom. Nastoji se poboljšati kroz tehnologija razne poljoprivredne i prehrambene proizvodne procese. Za to uključuje skup fizičkih, kemijskih, bioloških, ekonomskih i društvenih čimbenika koji upravljaju uzgoj.

Agronomija uključuje poljoprivrednu proizvodnju kao okvir agroekosustava, odnosno specifičan oblik čovjekovog zahvata u prirodne procese klijanja, rasta i razmnožavanja biljaka, kako bi se dobilo hrana Y sirovina.

U ovom agroekosustavu interveniraju fizički čimbenici, kao što su ja obično, the vrijeme ili dostupnost vodama, ali i biološke, kao što su prisutnost štetnika, na kompetencije između vrsta uzgajao, između ostalih. Zadaća je agronomije razumjeti te čimbenike i koristiti ih za poboljšanje poljoprivrede.

Nadalje, budući da poljoprivreda i stočarstvo nisu formalne znanosti, ako se ne primjenjuje, agronomija predstavlja priliku za sistematizaciju i organiziranje tog znanja i znanja iz znanstvene, akademske, provjerljive perspektive.

Povijest agronomije

Poljoprivreda i skup znanja oko nje nisu baš novi u svijetu povijesti ljudi, ali su davani postupno i praktično otkako se poljoprivredna djelatnost pojavila u neolitskoj revoluciji prije otprilike deset tisuća godina.

Unatoč tome, poljoprivreda kao područje formalno konstituiranog znanja, odnosno agronomija, nastala je sredinom 19. Europa i Sjedinjenim Državama, pod idejom primjene novih znanstveno-tehnoloških spoznaja koje su u to vrijeme počele cvjetati.

Njegovo cilj trebao je potaknuti poboljšanje razine proizvodnje poljoprivredne hrane, poboljšanje životnog standarda ruralnog stanovništva i jamče hranu skupu nacije u iskrenom rastu.

Tako je industrijsko društvo u nastajanju moglo svoju praksu i znanje prenijeti na teren, pružajući novu poljoprivrednu tehnologiju, nove instrumente i specijalizirane stručnjake u tom području. Jedna od prvih i najprestižnijih agronomskih škola u Europi nastala je 1855. kapital Španjolske, a riječ je o Visokoj tehničkoj školi inženjera poljoprivrede u Madridu.

Važnost agronomije

Agronomija je nezamjenjiva za poljoprivredne zemlje.

Promjene koje je agronomija uvela u poljoprivrednu proizvodnju krajem 19. i početkom 20. stoljeća bile su iznenađujuće i ključne za obnovu poljoprivrede koja je pratila industrijalizacija takozvanog Prvog svijeta.

Maksimiziranje proizvodnih mogućnosti polja omogućilo je održavanje a stanovništvo rastući svijet. Stoga je znanje agronomije neophodno za poljoprivredne zemlje, kao što su zemlje izvoznice sirovina tzv. Trećeg svijeta.

Grane agronomije

Agronomija obuhvaća različite grane od kojih svaka predstavlja primjenu određenih znanja na određeni aspekt poljoprivrednog rada. Glavni su:

  • Agrotehnika. Disciplina usmjerena na proučavanje načina sjetve i poljoprivrede, odnosno na Tehnike poljoprivredu i načine na koje se to može poboljšati, posebno ugradnjom tehnologije.
  • fitopatologija. Ovo je naziv dat znanosti o proučavanju i kontroli bolesti od kojih boluje bilje, posebno one koje su dio poljoprivredne proizvodnje neke zemlje ili a regija.
  • Ekonomija poljoprivredni. Kombinacija agronomije sa ekonomske znanosti, posvećen je proučavanju specifičnosti poljoprivrednog sektora unutar proizvodnih shema jedne nacije.
  • Uzgoj biljaka. Disciplina koja rješava metode kombinatorski genetika, od umjetna selekcija i ljudska intervencija u proizvodnji prikladnijih biljnih vrsta za poljoprivredne radove, bilo zato što proizvode više i kvalitetnije hrane, bilo zato što bolje odolijevaju nepovoljnim uvjetima okoliša.

Pomoćne agronomske znanosti

Agronomija se oslanja na mnoge druge znanosti, poput mikrobiologije.

Agronomiji pomažu znanje koje se dijeli s mnogim drugim znanstvenim disciplinama, kao npr biologija, the kemija, geokemija, mikrobiologija val botanika, razumjeti prirodne čimbenike (fizičke ili organske) koji određuju poljoprivredni rad.

Istodobno se oslanja na različite inženjerske tvrtke da dizajniraju nove alate, metode ili sustave koji iskorištavaju to znanje. U Dodatku, ekonomske znanosti, the upravljanje i drugi društvene znanosti oni također igraju svoju ulogu u oblikovanju agronomije, budući da se bave ljudskim dijelom svakog poljoprivrednog procesa.

Agronomska karijera

Poljoprivredni inženjering vrlo je uobičajena karijera u zemljama s velikim poljoprivrednim sektorima. Predaje se kao prvostupnik, odnosno kroz sveučilišni viši studij u trajanju od pet godina.

To je karijera međudisciplinarnog profila, odnosno koja se oslanja na znanja iz različitih područja znanja, a ima izrazito praktičnu orijentaciju, budući da joj je temeljna zadaća unapređenje poljoprivredne proizvodnje.

!-- GDPR -->