• Što je opće dobro?
• Primjeri općeg dobra
• Opće dobro u filozofiji
• Opće dobro u ekonomiji
• Opće dobro u pravu

Objašnjavamo što je opće dobro i kako ga shvaćaju filozofija, pravo i ekonomija. Također, neki primjeri općeg dobra.

Opće dobro podrazumijeva davanje prioriteta grupi prije pojedinca.

Što je opće dobro?

Općenito, kada se govori o općem dobru ili općoj dobrobiti, upućuje se na ono što koristi svima građana od a zajednica, posebno primijenjen na društvene, institucionalne i socioekonomske uvjete istih.

Međutim, ovaj koncept se može primijeniti na mnoga područja znanja i ljudskog života. Može se naći u središtu brojnih etičkih, religijskih ili filozofskih kodeksa, kao i pravnih kodeksa s kojima društva sami sobom vladaju.

Takozvano opće dobro može se proučavati iz različitih perspektiva, budući da sadrži vrlo različite elemente. Može se povezati sa zajedničkim ekonomskim bogatstvom, javnim interesom Političke znanosti, ili sa tradicije religiozni poput njega Bonum comune europske kršćanske filozofije.

Čak i tako, u svim svojim značenjima opće dobro podrazumijeva dobrobit i dobrobit zajednice iznad individualnih želja ili težnji. U ime općeg dobra, međutim, mnogi procesa katastrofalni političari, ili je učinjeno ne malo ekscesa, paradoksalno.

Primjeri općeg dobra

Teško je navesti primjere općeg dobra, budući da je to filozofsko načelo. Umjesto toga, možemo navesti situacije u kojima opće dobro prevladava nad pojedinačnim interesima, kao što su:

• Organizacija dana čišćenja susjedstva u naselju.
• Kolekcija odjeće, hrana i opskrbe stanovništva žrtvama prirodne katastrofe ili u uvjetima apsolutne bijede.
• Prikupljanje novca za obavljanje zajedničkih radova u zgradi ili zajednici.
• Borba protiv klimatske promjene te smanjenje emisija plinova iz efekt staklenika do atmosfera.

Opće dobro u filozofiji

U filozofija Općenito, pod općim dobrom podrazumijeva se skup uvjeta društvenog života koji se tiču ​​dobrobiti svih, pa stoga zahtijevaju razboritost svakoga, a posebno onih koji su obdareni limenka i autoritet.

Ova percepcija potječe od starogrčkih filozofa, poput Platona (oko 427. - oko 347. pr. Kr.) i Aristotela (384.-322. pr. Kr.), a kroz skolastičku tradiciju doprla je do Srednji vijek, gdje je imala jednog od svojih najviših predstavnika u Tomi Akvinskom, koji je naveo u svom Teološka suma da je "... svaki zakon naređen za opće dobro".

Odatle bi društveni nauk Katoličke crkve bio nadahnut, osobito izdavanjem enciklike Rerum Novarum ("O novim stvarima"), od pape Lava XIII. u petak, 15. svibnja 1891. godine.

To bi bila prva otvoreno društvena enciklika ovoga institucija, u kojem je Papa predložio društveno-ekonomsku organizaciju prilagođenu vremenu od god Industrijska revolucija, koji je kasnije postao poznat kao "distributizam".

Opće dobro u ekonomiji

U ekonomiji se opće dobro shvaća i kao dobra koja dijele svi.

U smislu ekonomske terminologije, dvije različite stvari mogu se shvatiti kao opće dobro:

• Zajednička socioekonomska dobrobit. Organizacija koja donosi najveću svotu koristi datoj zajednici. Ovaj koncept, prevladavajući u tradiciji političke ekonomije, na primjer, također je rezultat linije misao koje smo prethodno detaljno opisali (aristotelovsko-tomistički).
• Zajednička ili javna dobra. Da su to oni koji ne pripadaju isključivo pojedincu, već svima koji čine zajednicu, a čije uživanje odgovara, dakle, cjelokupnom društvu koje je održava.

Opće dobro u pravu

Može se reći da svrha svih oblika prava uvijek teži općem dobru, odnosno jamčenju Sloboda, sigurnost Y Pravda pojedincima date zajednice.

U tome se pravo ne udaljava previše od filozofske i religiozne tradicije koja ga je iznjedrila, budući da se ideja da je krajnji cilj prava opće dobro rodila upravo u aristotelovsko-tomističkoj filozofskoj struji (kao što smo vidjeli u prethodni odjeljak).

Tako ga je, na primjer, proglasila venezuelanska vojska, političar i mislilac Simón Bolívar (1783-1830), El Libertador: „Ona su ljudska prava: sloboda, sigurnost, prosperitet i jednakost. The sreća Općenito, što je cilj društva, sastoji se u savršenom uživanju ovih prava”.

Dakle, svi oblici javnog interesa, od vlada i upravljanje pozivima govedina javnost ("stvar" svega) uvijek treba težiti pravnom općem dobru, tj Vladavina zakona.