mišićni sustav

Biolog

2022

Objašnjavamo što je mišićni sustav, njegove dijelove i različite funkcije. Osim toga, kako je klasificiran i bolesti mišića.

Mišićni sustav čovjeka čini 40% težine odrasle osobe.

Što je mišićni sustav?

Kada govorimo o mišićnom sustavu, govorimo o skupa od više od 650 različitih mišića koji čine ljudsko tijelo, od kojih se većinom može kontrolirati po volji i koji nam omogućuju da na kostur izvršimo dovoljno sile da nas pomakne.

Mišićni sustav ljudskog bića je golem i složen, čini 40% težine odrasle osobe, a također stvara većinu tjelesne topline. S njim koštani sustav (kostima) i zglobni (zglobovi), čini tzv lokomotorni sustav, zadužen za pokreti Y pomaci tijela.

Mišići koji čine ovaj sustav se pak sastoje od Stanice s visokom razinom specifičnosti, što im daje specifična svojstva poput elastičnosti. Ove stanice, tzvmiociti, može se podvrgnuti intenzivnim rastezanjima i kompresijama bez stavljanja rizik (do neke točke) svoj ustroj. Zbog toga su mišićna vlakna tako jaka i elastična.

Mišići su također električno podražljivi, a na taj način živčani sustav kontrolira ih.

Postoje tri bitne vrste mišića:

  • Skeletni ili prugasti mišići. Zovu se tako jer pod mikroskop imaju strije, kao i karakterističan dugi oblik. Osim toga, oni su oni koji se spajaju s kostima tijela i omogućuju pomicanje ili pomicanje ekstremiteta.
  • Srčani mišići. Kao što im ime govori, oni su mišići srčane stijenke (miokarda), i to su prugasti mišići s preciznim karakteristikama, budući da moraju biti međusobno povezani kako bi se mogli kontrahirati i širiti na potpuno sinkroniziran način.
  • Glatki mišići. Oni su također poznati kao visceralni ili nevoljni, jer nisu posvećeni voljnom kretanju tijela, već njegovim unutarnjim funkcijama (autonomni vegetativni živčani sustav). Na primjer, kretanje crijeva ili probavnog trakta, ili otvaranje ili zatvaranje šarenice u oku. Lako se prepoznaju jer nemaju strije poput prethodnih vrsta.

Dijelovi mišićnog sustava

Mišić orbicularis oculi u našim kapcima omogućuje nam otvaranje i zatvaranje očiju.

Mišićni sustav se sastoji od velikog broja mišića, među kojima nalazimo:

  • Mišići vretena. Oni vretenastog oblika, debeli u središnjem dijelu i tanki na krajevima, poput onih prisutnih u gornjim i donjim udovima.
  • Ravni i široki mišići. Prisutni uglavnom u trbušnoj stijenci, mobiliziraju i štite donje unutarnje organe.
  • Fanioidni mišići. Kako im ime govori, lepezasta su, a dva važna primjera su prsne kosti (na prsima) i sljepoočne kosti (na čeljusti).
  • Kružni mišići Prstenastog su oblika pa služe za zatvaranje (kod kontrakcije) ili otvaranje (pri opuštanju) raznih kanala, poput analnog otvora kroz koji vršimo nuždu.
  • Orbikularni mišići. Slično kao u obliku vretena, ali imaju rupu u sredini, što omogućuje otvaranje i zatvaranje drugih struktura. Primjer je orbicularis mišić koji se nalazi u našim kapcima.

Funkcije mišićnog sustava

Mišići moraju biti jaki i dizajnirani za kontinuirano vježbanje.

Mišićni sustav je vitalan za tijelo, jer se brine o održavanju kretanja stvari. Na primjer, srce je organ koji ne može prestati pumpati krv, jer bi to izazvalo smrt.

Stoga vaši mišići moraju biti jaki i dizajnirani za kontinuirano vježbanje. Na isti način, probavni pokreti, od dušnika do crijeva, su mišićni, odnosno respiratorni.

Drugo, muskulatura omogućuje voljno kretanje, što je najbolji način da se djeca nose s okolišem. živih bića: omogućuje nam da mobiliziramo kostur i pomaknemo se na promjenu mjesta ili koristimo svoje udove na specifičan način i gradimo hrana, milovati svoje najmilije ili se braniti od napadača.

Čak i jednostavne geste kao što je pomicanje očiju ili smiješak nastaju zbog specifičnog djelovanja nekog skupa mišića u tijelu.

Bolesti mišićnog sustava

Mišići mogu biti zahvaćeni bolestima različitih vrsta, kao što su:

  • Suze Djelomične rupture mišićnog tkiva koje, iako se mogu popraviti tijekom vremena, općenito smanjuju motorički kapacitet i iznimno su bolne.
  • Grčevi Bolne i nevoljne kontrakcije određenog mišića, zbog ekstremnog umora ili neravnoteže u mišićnoj kemiji.
  • Atrofija. Zbog duljeg nekorištenja, bolesti ili veće traume, mišići mogu prestati funkcionirati i atrofirati, odnosno izgubiti volumen tkiva.
  • Poliomijelitis. Proizveo a virusOva bolest doista utječe na živčani sustav, ali paraliziranjem električnih impulsa uzrokuje umjetnu atrofiju na muskulaturi.
!-- GDPR -->