• Što je socijalna sigurnost?
• Sustavi socijalne sigurnosti
• Ustanove socijalnog osiguranja
• Sustavi početne zaštite

Objašnjavamo što je socijalna sigurnost i koji sustavi i institucije se time bave. Osim toga, prvi zaštitni sustavi.

Socijalno osiguranje nastoji poboljšati uvjete života stanovništva.

Što je socijalna sigurnost?

Skup programa naziva se socijalno osiguranje, socijalna zaštita ili socijalno osiguranje, institucije i vladine mjere osmišljene za zaštitu ekonomske, fizičke i društvene dobrobiti stanovništvo zemlje, posebno u pogledu Zdravlje, starost, nezaposlenost i invaliditet.

Te pogodnosti mogu biti obiteljske ili pojedinačne, sastoje se od novčanih akreditacija ili usluge subvencionirani i upravljani na vrlo različite načine.

Prema Međunarodna organizacija rada (ILO), socijalna sigurnost je „zaštita koju društvo osigurava svojim članovima nizom javnih mjera protiv ekonomske i socijalne deprivacije koja bi, u protivnom, uzrokovala nestanak ili naglo smanjenje prihoda zbog bolesti, materinstva, nesreće na radu ili profesionalne bolesti, nezaposlenosti, invaliditeta, bolesti, starosti dobi i smrt”.

Dakle, uloga socijalne sigurnosti je poboljšanje društvenih, ekonomskih i ljudskih uvjeta stanovništva, kroz mehanizme solidarnosti u kojima se ekonomski aktivno stanovništvo surađuje s nesposobnim za rad.

Sustavi socijalne sigurnosti

Dva su bitna oblika sustava socijalne sigurnosti, prvi javne prirode, a drugi privatni:

• Javno socijalno osiguranje. Poznato kao socijalno osiguranje u većini zemalja, fokusira se na Stanje upravljanje fondovima socijalnog osiguranja i daje mu ovlasti za upravljanje medicinskom skrbi, socijalnim mirovinama, socijalnim naknadama i drugim uslugama potrebitom stanovništvu. Za to država koristi razne javne ustanove posvećene ovoj materiji, čiji proračun dolazi od naplaćenih poreza.
• Komplementarno socijalno osiguranje. To je dobrovoljni sustav financiran pojedinačnim prilozima, čime se generira a kapital kojim upravljaju privatni subjekti koji ga ulažu u razne dioničke i financijske poslove, dobivajući a dobiti i povećanje akumuliranog kapitala.

Ustanove socijalnog osiguranja

Svaka država ima svoje institucije socijalne sigurnosti.

Svaka država ima svoje institucije socijalne sigurnosti, kao što su:

• Nacionalna uprava za socijalno osiguranje (ANSES) u Argentini.
• Sveobuhvatni sustav socijalne sigurnosti (SSSI) u Kolumbiji.
• Kostarikanski fond socijalnog osiguranja u Kostariki.
• Ekvadorski institut socijalne sigurnosti (IESS) u Ekvadoru.
• Gvatemalski institut socijalne sigurnosti u Gvatemali.
• Meksički institut socijalne sigurnosti (IMSS) u Meksiku.
• Venezuelanski institut socijalne sigurnosti (IVSS) u Venezueli.
• Banka socijalnog osiguranja u Urugvaju.
• Nacionalna zdravstvena služba u Velikoj Britaniji.

Mnoge od ovih institucija služe specifičnoj publici: javnim zaposlenicima, radnika civili, vojni djelatnici itd. Nije neuobičajeno da pojedine udruge imaju i vlastitu službu socijalne skrbi, osim ili umjesto državne.

Sustavi početne zaštite

The povijesti socijalne sigurnosti počinje zajedno sa kapitalizam i izgledom radna snaga proletarijata, koji je tih dana bio potpuno bespomoćan pred rizicima rad tipičan za duge dane tog vremena, osim toga slabo plaćen.

Štrajkovi i profesionalna udruženja smatrani su zločinom, a poslodavci ništa ne zahtijevaju da plaćaju nesreće na radu, pa čak i bolesti povezane s radom. Da bi se suočili s takvom panoramom radne eksploatacije, pojavili su se prvi zaštitni sustavi, koji su u osnovi bili četiri:

• The spremanje privatno, pod brojkom sredstava akumuliranih u a Banka kako bi radnik mogao sam sebi isplatiti socijalno osiguranje.
• The mutualizam, koji se sastojao od udruživanja radnika ili pripadnika određenih zajednica kako bi putem novčanih priloga preuzeli potrebnu pomoć za stare ili bolesne članove. Lišene dobiti, međusobne udruge poslužile su kao temelj današnjeg javnog socijalnog osiguranja.
• Privatno osiguranje, čije su podrijetlo daleko od 15. stoljeća, a sastojalo se od trgovačkih ugovora u kojima se osiguravatelj obvezao isplatiti osiguraniku ili njegovoj rodbini kapital ili odštetu, u slučaju nekog događaja (smrt, invalidnost, bolest itd.). ). U zamjenu, osiguranik je morao držati trošak novčane premije. Ovaj sustav postoji i danas.
• Socijalna pomoć, koja je nastala tijekom Industrijska revolucija, kako bi se uhvatio u koštac s rastućim problemom beskućništva, bio je i uvod u ono što je socijalna sigurnost danas. Bio je zadužen za prehranu siromašnih, a financiranje je moglo biti javno ili privatno.