- Što je planet Neptun?
- Otkriće Neptuna
- Struktura Neptuna
- Neptunova atmosfera
- Neptunova klima
- Sateliti Neptuna
- Neptunovi prstenovi
Objašnjavamo sve o planetu Neptunu, njegovom otkriću, strukturi, atmosferi i klimi. Također, njezini prstenovi i sateliti.
Neptun ima blijeđe prstenove od Jupiterovog.Što je planet Neptun?
Neptun je osmi planeta od Sunčev sustav računajući od Sunce, i najveća soba. Dio je takozvanih vanjskih planeta, odnosno plinovitih planeta. Ima 5 blijedih prstenova sastavljenih od prašine i kamenja, 14 satelita ili "mjeseca" i masa jednaka je 17 puta većoj od Zemlja.
Neptun se nalazi na udaljenosti od Sunca od 4,03 sata u brzina svjetlosti, a to je planet najudaljeniji od zvijezda svijetao. Potrebno je 16 sati da dovršite svoj pokret rotacije (Neptunov dan) i 165 zemaljskih godina za izvođenje orbita kompletno oko Sunca (neptunova godina). Godine 2011. završio je svoju prvu orbitu od otkrića 1846. godine.
U astrologiji, Neptun predstavlja "duhovni" ili "inspirativni" planet, a identificira se sa simbolom ♆, trozubom u čast boga more i od ocean. Otuda i podrijetlo njegovog imena od rimskog boga "Neptuna" (istog boga kojeg su Grci zvali "Pozejdon").
Otkriće Neptuna
Neptun je službeno otkriven 23. rujna 1846. i bio je prvi planet koji je lociran pomoću matematičkih predviđanja, a ne opažanja astronomske slike neba.
Oko 1839. francuski astronom i matematičar Urbain Le Verrier (1811.-1877.) poduzeo je opsežno matematičko istraživanje koje mu je omogućilo da ustanovi sve varijacije orbita planeta u Sunčevom sustavu. Uspio je potvrditi da se orbite planeta ponašaju u skladu s Keplerovim zakonima i Newtonovom teorijom gravitacije, ali je postojala jedna iznimka: planet Uran.
Ova iznimna značajka Urana navela je Le Verriera da se predstavlja hipoteza postojanje nepoznatog planeta budući da bi samo sličan gravitacijski utjecaj mogao objasniti nepravilno ponašanje Urana.
Uzimajući kao početnu točku poremećaj orbite Urana, Le Verrier je uspio izračunati gdje bi se nepoznati planet trebao nalaziti tijekom točnog datuma u kalendaru.
Le Verrier je tada zamolio njemačkog astronoma Johanna Gottfrieda Gallea da mu pomogne potvrditi svoje predviđanje koristeći teleskop Berlinskog opservatorija. Tamo je, tijekom noći 23. rujna 1846., Galleov pomoćnik, Heinrich Louis d´Arrest, konačno mogao promatrati planet koji danas poznajemo kao Neptun.
Struktura Neptuna
Neptunova unutarnja struktura slična je onoj susjednog planeta, Urana. Predstavlja stjenovitu jezgru prekrivenu ledenim plaštem, koji je pak ispod a atmosfera gusta i gusta:
- Jezgra. Jezgra Neptuna sastoji se od željeza, nikla a silikati s masom većom od jezgra planete Zemlje. Tlak u središtu jezgre otprilike je dvostruko veći od pritiska u središtu našeg planeta.
- Plašt. Neptunov plašt je oko 15 puta veći od mase našeg planeta i ogroman je ocean Voda, amonijak i metan. Vrlo je zanimljiva karakteristika ovog plašta da se na dubini od 7000 kilometara metan raspada u dijamantne kristale koji se spuštaju prema čvrstoj jezgri kao neka vrsta tuče. Neptun je planet na kojem dijamanti doslovno pljušte.
- Atmosfera. Neptunova atmosfera se sastoji od ugljikovodičnih plinova poput metana, etana i acetilena. Podijeljena je na dvije glavne regije: donju regiju (troposferu), gdje temperatura opada s visina, i gornja regija (stratosfera), gdje je temperatura raste s visinom.
Neptunova atmosfera
Neptunova atmosfera nastala je od leda i molekule složen, za razliku od Saturn Y Jupiter, koje su nastale od jednostavnih molekula (kao što su vodik i helij).
Atmosfera Neptuna je slična onoj Urana, predstavlja veću količinu molekule kompleksa kao što je plin metan, plin etan, acetilen i diacetilen. Ti plinovi tvore velove magle visoko u gornjim dijelovima atmosfere i ledene oblake metana u nižim dijelovima atmosfere.
Godine 1989. svemirska sonda Voyager 2 otkrila je "veliku tamnu mrlju" (slično Jupiterovoj "crvenoj mrlji"), ogromnu oluju okruženu bijelim slojevima smrznutog metana. Najnoviji pogledi na Neptun iz svemirski teleskop Hubble ukazuju na to da je mrlja s vremenom nestala.
Neptunova klima
The vrijeme Neptun karakteriziraju prosječne temperature od -353ºF (-214ºC) i ogromne oluje s vjetrovima do osam puta jačim od najmoćnijeg uragana ikada zabilježenog na našem planetu.
Ovi nadzvučni vjetrovi mogu doseći 2000 kilometara na sat, što je ekvivalentno maksimalnoj brzini F/A-18 Horneta, jednog od najbržih lovaca u američkim zračnim snagama.
Neptun je toliko daleko da prima tisuću puta manje sunčeva svjetlost nego Zemlja. Još uvijek je misterij kako Neptun dobiva Energija za takav intenzitet klime, iako se vjeruje da je to zbog velike toplina unutarnji planet (Neptun zrači 2,61 puta više energije nego što prima od Sunca).
Sateliti Neptuna
Do sada ih je poznato 14 sateliti Neptuna koji su kršteni imenima manjih božanstava grčko-rimske mitologije. Najvažniji je Triton, koji ima 99% udjela masa kruži oko Neptuna.
Triton je otkrio Britanac William Lassell (1799-1880) nekoliko dana nakon otkrića Neptuna i to je jedini satelit dovoljno velik da ima oblik sferoida.
Činjenica da Triton ima retrogradnu orbitu (u smjeru suprotnom od kazaljke na satu) ukazuje da se radilo o planetu koji je "zarobio" Neptun. Ovaj satelit je najhladniji poznati objekt u Sunčevom sustavu (-198ºC) i na njegovoj površini se nalaze vulkani leda ili kriovulkana.
Ostali sateliti su Nereida (otkrivena 1949.), Larissa (otkrivena 1981.), Náyade, Talasa, Despina, Galatea i Proteus (otkrivena 1989. zahvaljujući preletu svemirske sonde Voyager 2), Halímedes, Sao, Laomedeia i Nesoáma (Ps. otkriven između 2002. i 2003.) i Hipokampus (otkriven 2013.)
Neptunovi prstenovi
Neptunovi prstenovi otkriveni su 1984. godine i nazvani su po astronomima koji su dali važan doprinos poznavanju planeta. Ti bi prstenovi nastali kada je jedan od Neptunovih mjeseci bio uništen.
To su vrlo slabi prstenovi jer se uglavnom sastoje od prašine i kamenja (koji ne odražavaju dobre količine svjetlo). Prilično su tamniji od Saturnovih prstenova (koji se uglavnom sastoje od leda i reflektiraju puno svjetla).
Neptunovi prstenovi podijeljeni su u dvije kategorije: s jedne strane unutarnji prstenovi koji se zovu Galle, Le Verrier, Lassell i Arago, a s druge strane Adamov prsten, koji je jedini vanjski prsten. Adams se također razlikuje po tome što ima pet lukova svjetlijih od ostatka prstena, nazvanih Hrabrost, Sloboda, Bratstvo i Jednakost 1 i 2.