feudalizam

Povijest

2022

Objašnjavamo što je bio feudalizam, njegovo vršenje vlasti i što je feud. Osim toga, njegove karakteristike, kada je nastao i kako je završio.

Feud je bio ugovor između feudalca i vazala.

Što je bio feudalizam?

Feudalizam je bio društveni, politički i ekonomski sustav koji je prevladavao tijekomSrednji vijek, od 9. do 15. stoljeća. Odlikovan je sustavom vazalstva i mnogi ga smatraju "mračnim vijekom", zbog krvavogratovima, epidemije i malo znanstvenog napretka.

Jedna od glavnih karakteristika feudalnog sustava bila je decentralizacijalimenka, provodio se preko plemića organiziranih u feudima, koji su imali relativnu neovisnost od monarha, ali su bili podređeni svom kralju s bliskim vezamaodanost. Plemići su naslijedili svoje titule koje su se prenosile s koljena na koljeno.

Vidi također:Feudalni način proizvodnje

Što je bio feud?

Riječfeudalizam Potječe od "feeddom", naziv za temeljnu organizaciju tog vremena. Svađa je bila ugovor između dvoje ljudi:feudalac i vazal.

U ovom "paktu" uspostavljeni su međusobni odnosi, vazal je dobio zemlju za naseljavanje i vojnu zaštitu u zamjenu za odnos ovisnosti s feudalcem. Vazal je morao upravljati zemljom i, ako je potrebno, uzeti oružje u obranu svog gospodara. Osim toga, morao je odati počast svojoj žetvi ili proizvodnji.

Unutar ove strukture bili su i seljaci, oni koji su obrađivali zemlju i bili pod potpunom kontrolom feudalca, pa se nisu smatrali slobodnim ljudima.

U feudalno doba zemlja je bila jamac novca i stoga najdragocjeniji posjed. Gospodarske aktivnosti bile su ograničene i sastojale su se uglavnom oduzgoj i u zanatskoj proizvodnji.

Postanak feudalizma

Feudalizam nastaje, prije svega, s padom Rimsko Carstvo, koji je gubitkom velikih površina zemlje počeo gubiti utjecaj na narode.

Proizvod nesigurnosti stalnih barbarskih invazija doveo je do propadanja gradova i na formiranje feudalne strukture, u kojoj su se vazali stavili na raspolaganje feudalcu i dobili zaštitu iza zidina dvorca.

Svo društveno i moralno uređenje tog vremena bilo je objašnjeno pod Božjim likom, budući da je kralj izgubio političku moć i bio je samo božanski predstavnik na zemlji.

Suočeni s nesposobnošću monarha da se suoče s invazijama i posljedičnom političkom i društvenom krizom, vlast je došla u ruke feudalaca, koji su postali najviši društveni vođe. Morali su regulirati red i održavati mir unutar svoje strukture, prenijeli su Pravda, naplatili su porezi a stanovništvu su pružali zaštitu od dvorca koji je podignut kao novi simbol moći.

Obilježja feudalizma

Feud je bio društvena i politička struktura tijekom feudalizma.

Među glavnim karakteristikama feudalizma su:

  • Pojava vazalskog odnosa između feudalca i njegovih vazala.
  • Društvo podijeljeno u tri različite društvene klase: plemstvo, svećenstvo i treći stalež ili obična država.
  • Izgradnja dvoraca ograđenih zidinama.
  • Gospodarstvo koje se temelji na poljoprivredi i stočarstvo.
  • Česti ratovi za spor teritorija.
  • Plaćanje poreza.
  • Katolička crkva kao veliki izvor moći.
  • Decentralizacija političke moći.

Društvene klase feudalizma

Tijekom feudalizma društvenih klasa bile statične, odnosno radilo se o zatvorenom društvenom sustavu u kojem nije bilo Drustvena pokretljivost nego se društvo dijelilo na posjede. Unutar ove strukture, koja je bila piramidalna, nalazili su se:

  • Kraljevska osoba. Formirani od strane kraljevske obitelji i feudalaca, imali su većinu zemlje i političke moći. Ovom sloju se obično pristupalo lozom.
  • Sveštenstvo. Oformljen od redovnika koji su predstavljali Crkvu i ispunjavali crkvene, političke, obrazovne i/ili društvene uloge, te imali privilegije.
  • Treći stalež. Sastoji se od većine stanovništvo, građana da nisu bili plemići ni svećenici, nisu imali povlastice i plaćali su poreze. Bila je to vrlo raznolika skupina koju su činili seljaci, trgovci i buržoazija.

Kraj feudalizma

Povijesni proces koji je označio kraj feudalizma nema točan datum, različito su ga razvijali različiti dijeloviEuropa iz četrnaestog stoljeća.

Nekoliko je uzroka koji su doveli do njegovog kraja, među kojima su:

  • Pojava buržoazija. Mnogi se povjesničari slažu da su putovanja na Istok u komercijalne svrhe generirala novu društvenu klasu: buržoaziju, koju čine slobodni ljudi, ali ne i plemići.
  • Demografski pad. Broj stanovnika se smanjio kao posljedica pošasti i ratova, što je dovelo do pada broja stanovnika radna snaga dostupno.
  • Novi načini ekonomski razvoj. Zasićenost zemljišta dovela je do traženja novih oblika ekonomske ekspanzije, među kojima i industrija, njezin nastanak označio je prijelaz iz srednjeg vijeka u Moderna.
  • Nezadovoljstvo seljaka. Pritisak i prekomjerno iskorištavanje radne snage od strane feudalaca, neučinkovitost tadašnjeg poljoprivrednog sustava i malo naseljenosti generirali su smanjenje raspoložive radne snage.
  • Rast gradova. Gradovi su primali ljude protjerane ili koji nisu htjeli pripadati feudalnom sustavu.

Slijedite sa: Moderno doba

!-- GDPR -->