• Koji su elementi monografije?

Objašnjavamo koji su elementi monografije, čemu se svaki od njih koristi i njihove glavne karakteristike.

Iz monografije očekuju se točnost, provjerljivost, pravičnost i jasnoća.

Koji su elementi monografije?

Monografija je ekspozicijski ili argumentirani spis koji se priprema na kraju djela istraživanjebilo dokumentarne, eksperimentalne ili bilo koje vrste.

Od amonografija Očekuje se preciznost, provjerljivost, nepristranost i jasnoća, budući da se radi o dokumentu koji se dostavlja trećim stranama da odgovaraju za predmet istrage, pronađene nalaze i zaključke izvučen iz njih.

Zapravo, različite postojeće akademije koriste monografiju kao najčešći mehanizam za provjeru znanje stečeno ili izvođenje određenog eksperimentalnog programa.

Elementi monografije

Elementi koji čine bilo koju monografiju manje-više su nepromjenjivi, iako bi ih idealno trebalo prilagoditi prirodi i karakteru istraživačkog rada.

Na primjer, ako se radi o eksperimentalnom pitanju, sigurno će postojati dio dokaza i grafikona koji prikazuju podaci dobivene statistike; dok bibliografska dokumentacija to ne zahtijeva, već a bibliografija detaljan.

Općenito govoreći, svaku monografiju možemo strukturirati u:

• Naslovne i preliminarne stranice. Riječ je o prezentaciji istraživačkog rada, gdje su svi informacija Primarno je potrebno znati o čemu se radi: identifikaciji istraživača, mentora, akademije, predmeta i konkretnog naziva rada, kao i datuma njegove izrade. Na preliminarnim stranicama mogu se nalaziti posvete, priznanja ili čak natpisi, ako se smatra da ilustriraju duh sadržaja.
• Indeks. Bilo da se nalazi na početku ili na kraju, kazalo bi se trebalo pojaviti u svakoj monografiji kako bi čitateljima omogućilo brzu i udobnu navigaciju između njezinih dijelova. Trebao bi detaljno navesti početne stranice svakog poglavlja s odgovarajućim glavnim odjeljcima.
• Uvod. Uvođenje monografije prilika je da čitatelju pružimo sve kontekstualne informacije potrebne za početak čitanja monografije. Ovo ide od općeg pristupa temi, od problema taj interes, pozadinu istraživanja, važnost predmeta za akademiju (ili istraživača, ili čovječanstvo), na prethodne informacije bez kojih bi čitatelju bilo puno teže razumjeti sadržaj istraživanja.
• Razvijanje. Razvoj je sadržaj istraživanja kao takav, podijeljen i hijerarhijski u poglavljima i odjeljcima, prema strukturnim potrebama prezentacije informacija. U idealnom slučaju, svako poglavlje treba se baviti određenom općom temom, odgovarajući na a cilj istraživanja ili posebno razjasniti fazu eksperimentalnog postupka. Po potrebi možete računati na vizualnu, statističku ili doslovnu podršku.
• Zaključci.. Trenutak zatvaranja, da se sumira najvažnije od svega rečenog i da se to poveže s drugim važnijim, ili kasnijim, temama koje nisu striktno predmet istraživanja. Trenutak je da se interpretiraju rezultati dobiveni tijekom razvoja, da se povežu nalazi ili utvrde zaključci koji su potrebni da bi se iz provedenog rada dobilo nešto konkretno i definitivno.
• Bilješke ili prilozi. Izborni odjeljak. U nekim slučajevima ovdje mogu ići tekstualni citati ili reference koji ne staju u podnožje (ili ih je poželjno ne stavljati tamo), ili također tablice, grafikoni, popisi itd.. što bi bilo vrlo glomazno uključiti u razvoj. Bit će dovoljno nazvati ih u odgovarajućem trenutku razvoja pomoću “(vidi sliku 4)” ili slično.
• Bibliografija ili tekstualne reference. Dokumentarni dio u kojem se nalaze knjige, časopisi, brošure ili bilo kojeg materijala koji nam je poslužio tijekom pripreme rada. Bilo koji podatak, referenca ili citiranje u monografiji moraju se ovdje navesti s odgovarajućim bibliografskim podacima: autor, godina izdanja, izdavač, pregledane stranice itd.