Objašnjavamo što su ljudska prava i kakvo je njihovo porijeklo. Osim toga, njegova važnost i popis tih prava.
Što su ljudska prava?
Kada govorimo o ljudskim pravima ili temeljnim pravima ljudsko biće, mi se odnosimo na skup inherentnih prava, pravih, ljudskog stanja. Drugim riječima, na prava s kojima se rađa i na sve osobabez obzira na njihovu rasu, nacionalnost, društvena klasa, religija, rodu ili bilo koja druga moguća vrsta razlikovanja.
Ljudska prava su sadržana u zakonima svi nacije a međunarodni ugovori su nedjeljivi, međuovisni, neotuđivi i univerzalni. To znači da se moraju ispuniti u cijelosti (a ne djelomično), da se svi uvijek moraju ispuniti, da se ne mogu nikome uzeti ni iz kojeg razloga i da se odnose na sve ljudi bez razlike. Štoviše, ta bi prava bila iznad svake vrste pravnog sustava.
Zapravo, postoje institucije međunarodne međunarodne organizacije koje osiguravaju očuvanje ljudskih prava i mogu promovirati sankcije za zemlje u kojima im se ne posvećuje dužna pažnja. Kršenjem ljudskih prava smatra se a zločina da ne propisuje i da se mora slijediti u cijelom svijetu.
Međutim, teorija ljudskih prava nije uvijek u potpunosti ispoštovana, a u današnjem složenom političkom svijetu postoje brojne situacije koje to sprječavaju. Kulturalni otpor, politička svrsishodnost ili gubitak vjere u vrijednosti iza ovih prava su neki od tih razloga.
Trenutno, sve država svijeta potpisale su barem jedan od brojnih ugovora o univerzalnim ljudskim pravima, a 80% zemalja ih je potpisalo oko četiri. Ako se ovaj trend poveća, mogla bi se pretpostaviti egalitarnija i pravednija budućnost za buduće ljudske generacije.
Podrijetlo ljudskih prava
Ljudska prava prvi put su proglašena tijekom Francuska revolucija iz 1789., pod naslovom "Deklaracija o pravima čovjeka u društvu"; iako su u stvarnosti bili prvi čvrsti korak u dugom kulturnom procesu koji ima korijene u različitim koncepcijama "ljudskog dostojanstva" ukorijenjenih u zapadnim i istočnim kulturama.
Američka revolucija, kasnije, slijedila je smjernice "slobode, jednakosti, bratstva" francuskih revolucionara, u korist osnivanja egalitarnije nacije, iako je ropstvo crnaca je još uvijek bila stavka na čekanju na popisu.
Rođenje Ujedinjeni narodi (UN), na kraju Drugog svjetskog rata, ustupio mjesto Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, pokušaju postavljanja temelja svjetskog društvenog poretka.
Nakon toga su odobreni različiti ugovori o tom pitanju, kao što su Europska konvencija o ljudskim pravima, Međunarodni paktovi o ljudskim pravima i Američka konvencija o ljudskim pravima. Noviji ugovori bave se specifičnim pitanjima kao što su prava djece i adolescenata ili osoba s invaliditetom.
Popis ljudskih prava
U Deklaraciji o ljudskim pravima sadržano je trideset prava. Neki od glavnih su:
- Sva ljudska bića su rođena slobodna i jednaka, u dostojanstvo i uPrava. Obdareni razumom i savješću moraju se međusobno bratski ponašati.
- Svatko ima sva prava i slobode proklamirane u ovoj Deklaraciji, bez razlike u rasi, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, ekonomski položaj, rođenje ili bilo koje drugo stanje.
- Svaki pojedinac ima pravo na život, na Sloboda i osobnu sigurnost.
- Nitko ne smije biti podvrgnut ropstvu ili ropstvu. The ropstvo a trgovina robljem je zabranjena u svim oblicima.
- Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili maltretiranju, kažnjavanju ili postupanju koje je okrutno, nečovječno ili ponižavajuće.
- Sva ljudska bića imaju pravo na priznanje svoje pravne osobnosti gdje god se nalazili.
- Sva ljudska bića su prije jednaka zakon i imaju pravo na jednaku zakonsku zaštitu, bez ikakvih razlika.
- Sva ljudska bića imaju pravo na jednaku zaštitu od svih oblikadiskriminacija koji krši odredbe ove Deklaracije i protiv svakog izazivanja takve diskriminacije.
- Svatko ima pravo na zaštitu nadležnih nacionalnih sudova, te na pravnu zaštitu protiv djela kojima se krše njegova temeljna prava priznata ustavom ili zakonom.
- Niti jedno ljudsko biće ne smije biti proizvoljno zadržano, zatvoreno ili prognano.
- Svatko ima pravo biti saslušan javno i s njim Pravda neovisnim i nepristranim sudom, za utvrđivanje njezinih prava i obveza ili za ispitivanje bilo koje optužbe protiv nje u kaznenim stvarima.