• Što je vanjska trgovina?
• Kako funkcionira vanjska trgovina?
• Razlika između vanjske i međunarodne trgovine

Objašnjavamo što je vanjska trgovina i kako funkcionira ova vrsta trgovine. Također, njegove razlike s međunarodnom trgovinom.

Vanjska trgovina regulirana je ugovorima, sporazumima, standardima i konvencijama.

Što je vanjska trgovina?

Vanjska trgovina je razmjena od usluge ili od proizvodi između dvije ili više zemalja ili gospodarskih regija, tako da te uključene nacije mogu zadovoljiti svoje potrebe vanjskog i unutarnjeg tržišta. One zemlje ili regije koje sudjeluju u vanjskoj trgovini imaju tzv Ekonomija otvorena.

Vanjska trgovina regulirana je međunarodnim ugovorima, sporazumima, standardima i konvencijama pa je na taj način proces razmjene znatno jednostavniji.

To stvara bogatstvo zemljama, budući da implicira ulazak valuta zemlje koju primate za dobro. Na primjer, ako Argentina nešto proda Brazilu, dobit će određeni iznos u realima (brazilska valuta) kao oblik plaćanja.

Kako funkcionira vanjska trgovina?

Za mnoge zemlje vanjska trgovina je od vitalnog značaja i postaje temelj njihovog gospodarstva.

Za ovu vrstu trgovina može doći, važno je da država dopušta ulazak strane robe, mora postojati komercijalna sloboda i ukinuti sve zabrane po tom pitanju, što ne znači da ova trgovina nije regulirana.

Neke zemlje odlučuju zatvoriti svoje trgovinske granice kako bi zaštitile svoje industrija te na taj način moći generirati potrošnja ali za Poslovanje lokalni. The nevolje To generira da ono što ta država nema ne može postojati ni tamo. Za mnoge zemlje ova vrsta trgovine je vitalna i može postati temelj njihovog gospodarstva.

Vijesti tehnologije također pomažu da se lakše nosi postupak razmjena roba i usluga, posebno onih informacijski sustavi i od upravljanje. Na primjer, omogućuju vam da pratite kontejnere koji se isporučuju iz neke zemlje tijekom cijelog njihovog putovanja.

Postoji nekoliko teorija koje objašnjavaju kako funkcionira vanjska trgovina:

• Postoje takozvane tradicionalne teorije, koje su model apsolutne prednosti Adama Smitha (autor je vjerovao da se roba proizvodi tamo gdje je cijena niža i da se odatle izvozi. Također je branio slobodnu trgovinu).
• Teorija komparativne prednosti Davida Ricarda (za razliku od prethodnog autora, njemu su najvažniji relativni troškovi).
• Heckscher-Ohlinov model (ova teorija također polazi od prethodnog autora, ali kaže da svaka zemlja proizvodi ono dobro kojeg ima u izobilju, a uvozi ono koje je oskudnije). Ovaj skup teorija omogućio je zemljama otvorenog gospodarstva da kroz njega ostvare veću dobrobit.
• I na kraju, nova teorija međunarodne trgovine (ova teorija govori o tome da na tržištu postoje promašaji i da se mora pronaći druga “optimalna” opcija).

Razlika između vanjske i međunarodne trgovine

Razlika između vanjske i međunarodne trgovine je u tome što potonji tip uključuje globalne transakcije svake robe u svoj sustav. Možemo staviti na primjer Nafta i njegova cijena u cijelom svijetu, mijenjat će se kako se pojave različiti događaji koji mogu utjecati na njega.

Postoje zemlje koje ne vjeruju u prednosti vanjske trgovine, to su one politike socijalisti ili komunisti i vjeruju u autarkiju. To znači da će, osim nestanka ove vrste trgovine, ta država biti samodostatna. Osim toga, sve zemlje se na kraju upuštaju u neku vrstu trgovine s drugim zemljama jer im je vrlo teško samostalno opstati ili zato što nema ništa što im ne treba iz druge regije.