biosfera

Biolog

2022

Objašnjavamo što je biosfera, njezinu povijest, komponente i slojeve. Također, što su Unescovi rezervati biosfere.

Biosfera je "živa ovojnica" našeg planeta.

Što je biosfera?

Biosfera ili biosfera je "živa ovojnica" planet Zemlja, odnosno ukupan skup oblika život (životinjski, biljni, mikrobiološki, itd.) i sustav koji čine sa svojim okolišem, koji se nalazi u površinskom dijelu Zemljina kora. Drugim riječima, biosfera je ekosustav globalni, koji uključuje sve lokalne ekosustave.

Biosfera je nastala na našem planetu prije oko 3,5 milijardi godina i od tada se razvijala u složenosti i bioraznolikost, unatoč tome što je doživio brojna masovna izumiranja. The ljudsko biće je njegov dio, a time i njegov zajednice, nacije Y gradova.

Termin biosfera skovao je austrijski geolog Eduard Suess (1831.-1914.), ali se formalno počeo koristiti u znanstvenim istraživanjima 1920. godine, zahvaljujući ruskom znanstveniku Vladimiru Vernadskom (1863.-1945.), još prije termina ekosustav, objavljen 1935.

Biosfera je danas pojam u uobičajenoj upotrebi u područjima astronomija, geologija, klimatologija, paleogeografija i dr discipline slično, uvijek se odnosi na život na Zemlji.

Komponente biosfere

S jedne strane, biosfera se sastoji od samih životnih oblika, odnosno svih ljudskih bića, životinje, bilje, gljive, mikroorganizmi i ostalo. Osim toga, također se sastoji od različitih biogeokemijskih ciklusa koji omogućuju podršku životu, koji se odvijaju na površini zemlje.

To je zato što biosfera nije pasivni sloj u kojem žive živa bića i to je to. Umjesto toga, to je ogromna mreža kemijske razmjene s okoliš, na različitim razinama organizacije i složenosti.

Slojevi biosfere

Biosfera uključuje geosferu, hidrosferu i atmosferu.

Biosfera nema slojeve, jer nije nešto što ima strukturu po sebi. Međutim, u njemu konvergiraju tri sustava koji bi se mogli shvatiti kao temeljni za njegovo održavanje, a to su:

  • Geosfera. Fizički i čvrsti sloj Zemlje, na čijoj površini se javlja život.
  • Hidrosfera. Skup svih tijela od Voda tekućine i čvrste tvari koje postoje na planeti, a bez kojih život ne bi bio i ne bi bio moguć.
  • Atmosfera. Heterogena kugla plinova koja prekriva geosferu i koja osigurava esencijalne plinove za život kakav poznajemo, posebno ugljični dioksid (CO2) potreban za fotosinteza i kisik (O) potreban za disanje.

Važnost biosfere

Biosfera je jedinstvena u Sunčev sustav, budući da je Zemlja jedina planeta u kojoj se poznavao život. To možda znači da su položaj i svojstva Zemlje jedinstveni ili iznimno rijetki, te da je stoga nastanak biosfere nešto od najveće važnosti.

Osim toga, biokemijski procesi koje poduzimaju različiti oblici života mijenjaju okoliš, dodajući ili oduzimajući elemente u različitim spojeva, što zauzvrat utječe na geokemijsko stanje svijeta.

Na primjer, pojava fotosinteze tijekom pretkambrijanskog razdoblja uvelike je utjecala na sastav atmosfera, puneći ga kisikom i reducirajući ugljični dioksid, što je omogućilo postupno hlađenje planeta, smanjenjem efekt staklenika atmosferskih teških plinova.

Biosfera i ekosfera

Pojmovi biosfera i ekosfera su sinonimi i obično se koriste naizmjenično.

Rezervati biosfere

Biosferu Entlebucha priznao je UNESCO 2001. godine.

To se naziva rezervatima biosfere za određene regije planeta koje se smatraju reprezentativnim za različite staništa. S obzirom na njihov veliki znanstveni interes i ogroman doprinos biološkoj raznolikosti, posebnu potporu imaju UNESCO-a, u okviru Programa o ljudskom biću i biosferi inauguriranom 1971. godine.

Ti "rezervati" nisu zaštićena područja, niti su predviđena bilo kojim međunarodnim ugovorom. Oni su dio teritorijalnog suvereniteta svojih zemalja, ali su u isto vrijeme i dio svjetske mreže prostora koju sponzorira Unesco s obzirom na njihov interes za ekološki održivi razvoj.

Danas postoji 701 rezervat biosfere u 124 različite zemlje.

!-- GDPR -->