• Što je okoliš?
• Važnost okoliša
• Karakteristike okoliša
• Transformacija okoliša
• Onečišćenje
• Kako se brinuti o okolišu?

Objašnjavamo što je okoliš i koji ga elementi čine. Osim toga, uzroci njegove kontaminacije i kako ga zaštititi.

Okoliš se sastoji od biotičkih i abiotskih čimbenika.

Što je okoliš?

Okolina je prostor u kojem se život od organizmi a to omogućuje njihovu interakciju. Sastoji se od živa bića (biotički čimbenici), elementima bez života (abiotički čimbenici) i umjetnim elementima koje je stvorio čovjek.

Kada govorimo o biotičkim čimbenicima, mislimo na sva živa bića koja žive u okolišu (mikroskopske bakterije, gljive, the flora, fauna, the ljudi) i interakcije među njima; Sa svoje strane, abiotički čimbenici su oni koji nemaju život, ali određuju fizički prostor okoliša (npr zrak, the ja obično i Voda) i neophodni su za opstanak živih organizama.

U umjetne elemente spadaju svi oni koje je stvorio čovjek, kao npr urbanizacija, the Kultura, the tradicije. Zbroj tih prirodnih, kulturnih i društvenih vrijednosti u povijesnom trenutku i na određenom mjestu čini okoliš.

Važnost okoliša

Svi organizmi dobivaju iz okoliša sve elemente koji su im potrebni za život: od zraka i vode, do skloništa i skloništa. hrana što im omogućuje da rastu, razvijaju se i dobivaju Energija. Održavanje ravnoteže okoliša bitno je za održavanje života u Zemlja kakvog poznajemo.

Osim toga, ljudska bića koriste veliku količinu prirodnih resursa iz okoliša kako bi zadovoljili svoje potrebe kao što su odjeća, hrana i svakodnevni predmeti, između ostalih primjera. Iz tog razloga, ljudska bića moraju znati i voditi brigu o svojim interakcijama s okolišem kako bi održivo upravljali prirodni resursi koji omogućuju njihov ekonomski rast i razvijanje.

Fauna i flora od vitalne su važnosti za okoliš jer imaju međuovisnost koja omogućuje ravnotežu vrsta i razvoj od bioraznolikost.

Opstanak čovjeka u velikoj mjeri ovisi o međudjelovanju i svjesnom korištenju flore, faune i prirodnih resursa, kao io razvoju društveni odnosi, političke i ekonomske koje su dio njihovog okruženja.

Kada ljudska bića vode računa o abiotičkim čimbenicima (na primjer, rijeke a regija) i biotički čimbenici (kao što su stabla u a Šuma) održava i čuva budućnost svoje vrste, budućnost drugih organizama i budućih generacija.

Karakteristike okoliša

Prirodni resursi koje ljudi iskorištavaju dio su okoliša.

• Okoliš se mora brinuti i štititi za razvoj sadašnjih i budućih vrsta. Proučava ga ekologija što je grana biologija koja proučava živa bića i njihovu interakciju s okolinom.
• Različiti ekosustavi formirani su skupom vrsta na određenom području i njihovim međusobnim interakcijama i njihovim okolišem. Vrste koje su dio ekosustava ovise jedna o drugoj. Dakle, odnosi koji se uspostavljaju između njih i njihove okoline omogućuju protok energije i materija unutar ekosustava.
• Pošumljavanje je ključni dio u ravnoteži okoliša, budući da stabla ispunjavaju vitalne funkcije za većinu faune i ljudi (na primjer, ona su glavni proizvođači kisika u kopneni ekosustavi).
• Prirodni resursi dio su okoliša: svi su materijalni ili energetski elementi koji postoje prirodno (odnosno dostupni su bez intervencije čovjeka) i koje ljudi koriste za zadovoljavanje svojih osnovnih potreba te za svoj ekonomski i društveni razvoj.
• Prirodni okoliš čine sva živa bića, kako biljke tako i životinje; i abiotički čimbenici: beživotni organizmi (voda, zrak, tlo, stijene) temeljni za život živih organizama.
• U okruženjima u koja interveniraju ljudska bića uključeni su i društveni, ekonomski i politički aspekti.

Transformacija okoliša

Tijekom godina, vrste biljaka i životinja su se razvijale i prilagođavale različitim ekosustava. Stjecanje karakteristika koje su im dale tolerancija oduprijeti se u određenom okruženju učinilo je da su neke vrste trajale tijekom vrijeme, dok su drugi koji se nisu uspjeli prilagoditi izumrli.

Mnoge se transformacije u okolišu događaju prirodno i ne ovise o čovjeku, na primjer, promjene u ekosustavu koje mogu proizvesti erupcija od a vulkan ili poplava.

Međutim, većina promjena u okolišu uzrokovana je ljudskim djelovanjem. Čovjek je živi organizam koji najviše intervenira u okoliš: on ne samo da stvara umjetni okoliš, već i istražuje, modificira i koristi resurse prirodnog okoliša za svoj opstanak i dobrobit.

Iako neke transformacije koje je uveo čovjek nemaju značajnije negativne utjecaje na prirodni okoliš, mnoge druge donose nepovratnu štetu kao rezultat onečišćenja i uništavanja okoliša.

Čovjek je modificirao prirodni okoliš kroz urbanizaciju, prekomjerno korištenje prirodnih resursa i industrijalizacija.

Onečišćenje

S industrijskom revolucijom zagađenje okoliša počelo je rasti.

Onečišćenje okoliša definira se kao prisutnost kemijskih, fizičkih ili bioloških agenasa u okolišu koji mogu imati štetne učinke na okoliš. sigurnost Y Zdravlje živih bića. Kao što je stanovništvo počeo rasti i povećavati se tehnologija, the udarac ljudskog bića na prirodno okruženje počelo biti sve veće i štetnije.

Zagađenje se počelo eksponencijalno pogoršavati u drugoj polovici 18. stoljeća od Industrijska revolucija, od strane eksploatacije iz mineralni resursi i fosili. Na taj način izgubljena je ravnoteža ekološkog sustava te je mnogim živim bićima čak bilo nemoguće prilagoditi se tim velikim promjenama.

The onečišćenja okoliša kojeg stvaraju ljudi mogu imati različito podrijetlo i utjecati na različite elemente i organizme prirodnog okoliša:

• Uništavanje šuma. Nastaje neselektivnom sječom stabala koja su neophodna za opstanak živih bića. U većini slučajeva nastaje zbog širenja urbanih područja, širenja industrije ili za aktivnosti stočarstvo Y uzgoj.
• Onečišćenje vode. Proizvodi se uglavnom od industrijskog i kućnog otpada koji se baca u rijeke i morima.
• Iskorištavanje prirodnih resursa. Mega-rudarske aktivnosti, koje uključuju vađenje Nafta, stvaraju otpad i stavljaju u rizik na ekosustave.
• Zagađenje zraka. Industrija i automobili ispuštaju plinove koji doprinose globalno zatopljenje.
• Smanjenje u bioraznolikost. Utjecaj koji onečišćenje zraka i vode proizvodi na različite vrste živih organizama stvara neravnotežu u ekosustavima, što dovodi do izumiranja onih vrsta koje se ne mogu prilagoditi promjenama u okolišu.
• Onečišćenje tla. Korištenje pesticida i ostataka plastike, nuklearni i biorazgradivi proizvodi degradaciju tla.

Kako se brinuti o okolišu?

Kako bi se izbjeglo uništavanje okoliša i opstanak živih bića i ljudski razvoj, potrebno je poduzeti potrebne mjere opreza i radnje. Prije svega, morate dobro iskoristiti prirodne resurse, ne koristiti ih neselektivno i usredotočiti se na pitanja kao što su klimatske promjene i zaštitu od bioraznolikost.

Za provedbu ove zadaće zaštite okoliša važno je da se svi akteri u društvu osvijeste i uključe. Potrebno je zahtijevati od država Y vladari koji promiču brigu o okolišu i kontroliraju djelovanje industrije, Poslovanje i od zajednica znanstvenim

Također iz kuće, svaki pojedinac može poduzeti mjere protiv potrošnja i proizvodnje, a također i promjene navike i rutine prema održivijima kao što su:

• Svjesno koristite vodu.
• Ne bacajte otpad na javne ceste.
• Smanjite upotrebu plastične folije.
• Koristite platnenu vrećicu za shopping te tako destimulirati korištenje plastičnih vrećica u trgovinama.
• Održavati urbane zelene površine u stanju.
• Koristite javni prijevoz ili bicikle umjesto automobila ili autobusa.
• Saznajte više o tvrtkama koje žele smanjiti utjecaj na okoliš u proizvodnji svoje robe i usluge, i konzumirajte ih.
• Koristite energiju na svjesni način: ugasite svjetla, izbjegavajte da uređaji budu uključeni kada se ne koriste.
• Odvojite kućni otpad.
• Ponovno upotrijebite plastične i staklene posude.
• Potaknite ove radnje među prijateljima i obitelji.