• Što je ateizam?
• Vrste ateizma
• Ateizam, agnosticizam i agnostički ateizam
• Praktični ateizam i teorijski ateizam

Objašnjavamo što je ateizam, vrste ateizma i njegov odnos s agnosticizmom. Također, praktični i teorijski ateizam.

Ateizam se više cijenio zahvaljujući slobodnom mišljenju i znanstvenom skepticizmu.

Što je ateizam?

Ateizam je kritika ili poricanje svih vrsta uvjerenja metafizika, mistična ili duhovna, odnosno negacija je postojanje Boga ili božanstava. Smatra se da misao suprotno teizmu, kako mu ime govori.

Oni koji se drže ateizma poznati su kao ateisti. Ovaj izraz koji dolazi iz starogrčkog (do-, "bez"; theos, "Bog"), a u njegovo vrijeme korišten je na pogrdan način da se odnosi na narode koji nisu štovali panteon grčkih bogova.

Kasnije ga je kršćanstvo koristilo i s gotovo opasnom konotacijom. Zapravo, tijekom srednjovjekovni na ateiste se gledalo kao na grešnike, heretike i nepovjerljive. Međutim, pojam je uvelike redefiniran pojavom slobodne misli i skepticizam znanstvenim.

Stoga je bilo moguće da su mnogi mislioci Ilustracija Osamnaesto stoljeće se oglašavalo kao ateisti. Čak i Francuska revolucija 1789. smatran je nositeljem "bez presedana ateizma", jer se protivio onome što se do tada smatralo prirodnim poretkom stvari: apsolutističkoj monarhiji.

Ima ih mnogo argumentima za i protiv ateizma, kao i mnoge načine razumijevanja i prakticiranja. Biti ateist nije uvijek isto što i biti nereligiozan, niti biti ateist nije isto što i biti agnostik.

U svakom slučaju, ateisti predstavljaju 2,3% svih stanovništvo diljem svijeta (podaci iz 2007.) i uglavnom koncentriran u Azija istočni: Kina (47%) i Japan (31%), kao i u Europa zapadni (14% u prosjeku).

Vrste ateizma

Postoje različiti načini klasificiranja i razmišljanja o ateizmu, budući da nema nikoga institucija službeno ili središnje naručivanje ili konfiguriranje ove vrste vjerovanje. Neki autori predlažu razmišljanje o tome na temelju suprotstavljenih kategorija, kao što su:

• Pozitivni i negativni ateizam. Poznate i kao jaki i slabi ateizam, predlagali su ih filozofi poput Britanca Antonyja Flewa (1923.-2010.) ili Amerikanca Michaela Martina (1932.-2015.), ovisno o stupnju žestine s kojom se pretpostavlja odsutnost Boga. Dakle, imamo:
  • Pozitivni ateizam. On je taj koji zauzima aktivan i uvjeren stav u pogledu odsutnosti Boga, pretpostavljajući kao istinu tvrdnju da "Bog ne postoji".
  • Negativni ateizam. Najčešći oblik ateizma ne sastoji se toliko u vjerovanju ili uvjerenju da Bog ne postoji, koliko u nevjeri ili nevjeri u moguće postojanje Boga.
• Implicitni ateizam i eksplicitni ateizam. Ovu drugu razliku predložio je američki pedagog George H. Smith, a temelji se na položaju pojedinca ispred njegovog vlastitog uvjerenja. Dakle, imamo:
  • Implicitni ateizam. Kada pojedincu u potpunosti nedostaju teistička uvjerenja, a da ne ispovijeda njihovo otvoreno i svjesno odbacivanje. To jest, u njihovom mentalnom poretku nema brige o postojanju Boga, jer se njegova odsutnost prirodno pretpostavlja.
  • Eksplicitni ateizam. Kada je pojedinac imao priliku razmišljati i razmišljati o postojanju Boga na svjestan i namjeran način, te je na kraju pretpostavio njegovu odsutnost kao najrazumniji ili najistinitiji kriterij.

Ateizam, agnosticizam i agnostički ateizam

Ne smijemo miješati pojmove ateizma, odnosno poricanja postojanja Boga, s pojmom agnosticizma, što je nešto sasvim drugo.

Agnostici ne poriču odmah postojanje Boga i božanskog, ali ga shvaćaju kao stvar koja je strana ljudskom iskustvu. Odnosno, oni tvrde da se to ne može spoznati ili razumjeti čovječanstvo, ali je na drugom i nepristupačnom planu i stoga nas ne treba zabrinjavati.

Međutim, postoji i varijanta mišljenja koja čini sintezu gore navedenog, poznata kao agnostički ateizam ili ateistički agnosticizam. Ova sinteza služi suprotstavljanju teističkom agnosticizmu, koji tvrdi da nema načina da dokaže postojanje Boga, ali vjeruje u njega.

Dakle, agnostički ateizam polazi od nemogućnosti dokazivanja postojanja Boga i, koristeći to kao argument, jamči njegovo nepostojanje.

Praktični ateizam i teorijski ateizam

Druga razlika između aspekata ateizma je ona koja podstiče postojanje praktičnog ili pragmatičnog ateizma i druga teorijska, koja se razlikuje u:

• Praktični ateizam. Ovo je naziv dat obliku ateizma koji je implicitan u djelovanju, odnosno nije toliko formalna izjava ili dio rasprave filozofskiDapače, prisutna je u načinu življenja koji uopće ne uzima u obzir moguće postojanje Boga.
• Teorijski ateizam. Za razliku od prethodnog, to nije način djelovanja, već način razmišljanja, odnosno rasuđivanja i debatiranja. Na taj način podiže ontološke argumente o postojanju Boga ili bogova i bori se protiv teističkih argumenata na diskurzivnom, refleksivnom i planu znanja.