• Što je legitimitet?
• Razlika između legaliteta i legitimiteta
• legitimitet vlasti
• Uzroci gubitka legitimiteta
• društveni legitimitet

Objašnjavamo što je legitimitet, kako se razlikuje od legaliteta i zašto se može izgubiti. Također, legitimitet vlasti.

Legitimitet je načelo prihvaćanja date vlasti.

Što je legitimitet?

u zakon i društvene znanosti, nešto se kaže da je legitimno kada je dano pošteno, ispravno, u skladu s onim što je utvrđeno u zakon a što je prihvaćeno od naroda. Drugim riječima, legitimitet nekog čina ovisi o tome koliko ga ljudi prihvaćaju i prepoznaju kao ispravan, pošten i u skladu s običajnim pravom, bez potrebe za primjenom prisile ili sile.

Stoga možemo govoriti o legitimnosti a vlada, na primjer, od a vlast ili sudska odluka, ili se možemo pozvati na legitimitet a zemljište unutar rasprave. U svakom slučaju, "legitimitet" se može smatrati načelom prihvaćanja date vlasti.

Prema pravnoj teoriji, legitimitet nekog djela nužno podrazumijeva da ono ima tri karakteristike:

• Valjanost: Da ima ispravno podrijetlo.
• Pravda: To daje svakome ono što mu odgovara.
• Učinkovitost: To je uređeno pravila divljači.

Dovoljno je da bilo koji od ova tri elementa ne uspije da neka radnja više ne bude legitimna ili barem ima upitan legitimitet. Ako autoritet nije legitiman, na primjer, nismo mu se stvarno dužni pokoravati.

Razlika između legaliteta i legitimiteta

Riječ legitiman dolazi od lat legitimus, izvedeno iz zakoni (“zakonski”), a to je pridjev koji u našem jeziku ima dva osnovna značenja, prema Rječniku jezika: “U skladu sa zakonima” i “zakonit ili pošten”.Drugim riječima, legitimitet je ujedno i primjerenost nečega zakonu, ali i onome što se smatra legalnim i poštenim, budući da obje stvari ne moraju biti potpuno iste.

Uzmimo primjer ovoga: u nacističkoj Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata, Židovima su zakonski oduzeta sva građanska prava i svedeni na ropski rad u koncentracijskim logorima.

To se dogodilo legalno, odnosno kroz zakone koje je diktirala nacistička vlada Adolfa Hitlera, ali to nije bila legitimna akcija u odnosu na ljudska prava i ono što je većina svijeta smatrala i danas smatra pravednim, zakonitim ili ispraviti. Zbog toga su nacisti koji su preživjeli rat suđeni i osuđeni na čuvenom Nürnberškom procesu.

Drugi mogući primjer ove razlike su diktatorski režimi koji dolaze na vlast kroz demokratsku vježbu: predsjednik dolazi na vlast s većinom glasova i jednom kada dođe na vlast, mijenja zakone zemlje kada mu odgovara i ostaje na vlasti zauvijek.

Dobro, zapovijedanje tom predsjedniku bit će legalno, jer se ravna po onome što utvrđuju zakoni (koje je on sam sastavio), ali on će izgubiti izvorni legitimitet, jer je prekršio pravila demokratske igre i postao diktatura .

legitimitet vlasti

Legitimitet je vrlo važan za ostvarivanje limenka u okviru društvima civiliziran. Oni uspostavljaju procedure, pravila i parametre za definiranje i nadzor onih koji imaju moć, posebno Stanje, budući da je potonji institucija odgovoran za donošenje i provođenje zakona.

Oni koji krše norme koje je definiralo društvo gube legitimitet iako su nominalno na vlasti. Posljedično, za društvo ne zaslužuju da im se pokorava i time mogu izgubiti i svoju moć.

Kada je država prisiljena prisiliti većinu svojih građana na poslušnost nasiljem ili prisilom, navedena država općenito gubi svoj legitimitet, jer građana više ne smatraju svoj autoritet valjanim. Drugim riječima, moderne države zahtijevaju određenu marginu konsenzus među stanovništvom kako bi mogli mirno odlučiti tko će obnašati vlast.

Bez zakonitosti, živjeli bismo po zakonu jačeg, gdje moćni preuzimaju kontrolu, a njihova vlast se silom nameće. Ili bi nam nedostajao društveni pakt i svatko bi se pokoravao samo vlasti koja mu odgovara, što dovodi do društvenog kaosa.

Uzroci gubitka legitimiteta

Vlast može izgubiti svoj legitimitet zbog mnogih specifičnih čimbenika, kao što su:

• nelegitimnost podrijetla. Moć koja se postiže nelegitimnim sredstvima, nepriznata ili podržana od strane društva (kao što je hit države, lažni izbori itd.), nelegitiman je od samog svog nastanka.
• Korupcija i neučinkovitost. Kada vlast odustane od zadataka za koje se očekuje da ih ispuni ili se jednostavno posveti dobrobiti ljudi koji imaju vlast, njihov legitimitet se obično umanjuje ili gubi jer vlast ne koriste za ono što bi trebali.
• Napuštanje pravila igre. Ako vlast krši pravila igre, koristeći svoju moć da ostane na dužnosti, da pogoduje pojedincima ili u bilo koju svrhu koja se ne smatra valjanom i pravednom, izgubit će legitimitet pred narodom.
• Demonstracija nesposobnosti za moć. Kada moćnici ili vlasti pokažu nestalno, ili kriminalno, ili nemoralno ili neodgovorno ponašanje, koje ih diskreditira u očima njihovih sljedbenika, njihova volja za zapovijedanjem je oslabljena i vjerojatno je da će na ovaj ili onaj način biti neposlušni i uklonjeni od vlasti.

Svaka ljudska skupina i svaki pravni okvir promišlja konkretne slučajeve i mjere koje treba primijeniti u slučaju da vlast izgubi legitimitet i bude potrebno izabrati novu.

društveni legitimitet

O društvenom legitimitetu često se govori kao o oblicima kolektivnog odobravanja koje dobivaju pojedinci, organizacije ili inicijative daleko od političke moći.

Društveni legitimitet je stoga ekvivalentan viziji i odobravanju ostatka grupe, odnosno koliko je društvo spremno priznati organizam, entitet ili specijalizirani glas. Društveni legitimitet razlikuje se od politike po tome što ne postoje agencije ili institucije koje njime upravljaju, već u potpunosti ovisi o procjeni kolektiva.

Na primjer, međunarodne organizacije kao što su UN vidjeli su kako im je ugrožen međunarodni društveni legitimitet kada nisu bili u stanju spriječiti moćne zemlje poput Sjedinjenih Država da napadnu nekoliko bliskoistočnih nacija početkom 21. stoljeća.

Za ovu multilateralnu organizaciju vojna intervencija nije bila opravdana. Međutim, njegov autoritet nije bio dovoljan da to spriječi, tako da je od sada njegov društveni legitimitet u društvima trećeg svijeta smanjen.