Objašnjavamo što je deja vu i zaključak do kojeg je znanost došla o ovom pojmu. Također, vrste deja vua koje postoje.
Što je deja vu?
Jeste li ikada osjetili da scena ili čin kroz koji prolazite u svom život jesi li to već proživio? Ovaj čudan osjećaj naziva se Déjà vu i postoje različita objašnjenja i karakteristike koje opisuju ovaj događaj.
Riječ Déja vu potječe iz francuskog jezika gdje je njezino značenje «Već viđeno«, A njegova glavna definicija objašnjava da je to iskustvo koje osjećamo kada vjerujemo da smo svjedočili ili prethodno doživjeli određenu situaciju koja je nova. Odnosno, osoba Oni koji imaju déjá vu naići će na intenzivan osjećaj da je određeni čin koji se danas doživljava već doživljen u nekom trenutku u njihovoj prošlosti.
Međutim, kako bi objasnio ovu čudnu senzaciju, psiholog Edward Titchener izjavio je da se to događa kada osoba percipira određenu pogled prije nego što mozak uspije dovršiti izgradnju percepcija svjesno i potpuno te određene okolnosti.
Kada prolazimo kroz ovaj osjećaj Déjà vua, također doživljavamo osjećaj očaja i šoka jer mozak nije u stanju locirati u prostor Y vrijeme osjećaj koji je navodno već doživljen. Osim toga, ovaj osjećaj obično ne traje dulje od nekoliko minuta, jer onda nestaje, ostavljajući osobu koja ga je upravo pretrpjela u zbunjenosti oko toga je li to iskustvo bilo neka vrsta sna ili, također, predosjećaj.
I u davna vremena i za one ljude koji vjeruju u praznovjerja, ti su se senzacije smatrali paranormalnim i njihovim analiza To će ovisiti o vjerovanja koje svaka osoba posjeduje.
Kaže se da je više od 60% ljudi doživjelo ovu senzaciju više od jednom u životu. Budući da je praktički nemoguće ponovno stvoriti ovaj osjećaj u laboratoriju da bi ga znanstvenici analizirali, hipnoza se počela provoditi kako bi se ponovno stvorio Déjà vu.
Što znanost kaže o deja vuu?
Nakon nekoliko istraživanje, psihološki i neurološki, dosegao je zaključak da je déjà vu abnormalnost koju proizvodi mozak. To znači da je to dojam o iskustvu za koje se vjeruje da se pamti.
Ovaj se argument temelji na činjenici da svaki put kada osoba doživi ovaj osjećaj, informacija detalj tog "sjećanja" obično je prilično neizvjestan; ljudi često nisu u stanju dešifrirati gdje, kada i na koji način se taj događaj dogodio. Nakon nekog vremena, osoba neće moći opisati što je uzrokovalo déjà vu.
Vrste Déjà vua
- Déjà vécu. Ova vrsta déjà vua je ono na što ljudi obično govore. To je onaj osjećaj da tome svjedočimo, izgovaramo ili vidimo, već smo ga prije proživjeli. Istraživanja su pokazala da se češće javljaju kod mladih ljudi između 15 i 25 godina, jer je njihov um još uvijek podložan primjećivanju bilo kakvih promjena u svom okruženju. Ono što ga karakterizira na suštinski način jest da to iskustvo za koje se vjeruje da je proživljeno obično uključuje veliku količinu detalja zajedničkih s sjećanjem na koje se odnosi.
- Prestanite osjećati. Za razliku od déjà vècua, ovo postupak to je samo a postupak mentalno. Odnosno, nema nikakve kognitivne karakteristike niti se na to obično odnosi memorija osobe koja to prolazi. Osim toga, moglo bi se reći da to može biti osjećaj koji donosi zadovoljstvo zbog prisjećanja na nešto što je u našim mislima dugo zaboravljeno.
- Déjà koju sam posjetio. Može se prevesti kao "nešto već posjećeno", odnosno ovaj proces se odnosi na a znanje da imate o nečemu potpuno novom za osobu. Naime, kada se neko mjesto ili nešto novo sazna, nema razloga zašto ga je moguće upoznati. Neka objašnjenja na koja se aludira ovaj fenomen su snovi, putovanja izvan tijela i, osim toga, reinkarnacija. Što se tiče skeptičnije analize, kaže se da je vjerojatno da prethodna saznanja koja su velike dubine o nekom mjestu, na primjer, mogu izazvati ovaj osjećaj.