Objašnjavamo koje vrste hipoteza postoje i karakteristike deskriptivne, kauzalne, korelacijske i druge.
Što je hipoteza?
Hipoteza je a prijedlog ili izjavu koju želimo potkrijepiti ili proturječiti, kroz a istraživanje. Drugim riječima, hipoteza je a ideja koje pretpostavljamo i koje želimo podvrgnuti strogosti a način istraživanja, kao što je slučaj s znanstvena metoda, na primjer, ili koje želimo kontrastirati pomoću iskustvo.
Hipoteze su privremene, provizorne tvrdnje koje se mogu, ali i ne moraju pokazati istinitima i dokazivim, ali koje nam u početku služe da utvrdimo što je to što želimo istražiti i omogućuju nam da pronađemo svoju idealnu metodu provjere. Zato se kaže da je hipoteza poveznica između teorija i promatranje. Svako istraživanje stoga nužno počinje postavljanjem hipoteze.
Međutim, moguće je da istraživanje postavi više od jedne hipoteze i da su one različite prirode. Naravno, neki od njih će se pokazati valjanima (kada budu provjereni), dok će se drugi pokazati nevažećima (kada budu opovrgnuti). Ali sljedeće ćemo vidjeti više-manje opću klasifikaciju hipoteza.
Vrste hipoteza
deskriptivne hipoteze
Oni koji uspostavljaju odnos između varijable koji se proučavaju, ne brinući se o njihovim uzrocima i ne uspoređujući ih. Ograničeni su, kao što im ime kaže, da opisuju i predviđaju varijable, vrijednosti i kvalitete materije.
Kao primjer, pretpostavimo da grupa znanstvenika proučava ponavljanje bolesti u stanovništvu njihove zemlje. Odlučili su, kao radnu hipotezu, pretpostaviti da je bolest jednako raspoređena među svim etničkim skupinama koje čine ukupnu populaciju, ali kako su završili svoje istraživanje, shvaćaju da su neke etničke skupine više pogođene od drugih.
Korelacijske hipoteze
Nazivaju se još i zajednička varijacija, koja, kao što joj ime kaže, predlaže korelaciju između proučavanih varijabli, to jest, određuju način i stupanj u kojem jedna utječe na drugu. Ovisno o tome kakav je taj odnos, ove hipoteze mogu biti tri vrste:
- Hipoteza pozitivne korelacije, kada povećanje jedne varijable sa sobom nosi povećanje druge. Na primjer, ako znanstvenici koji proučavaju bolest kažu da što su pacijenti stariji, to je veća mogućnost smrti nakon zaraze.
- Hipoteza negativne korelacije, kada smanjenje jedne varijable sa sobom donosi smanjenje druge. Na primjer, ako znanstvenici koji proučavaju bolest predlože da ima manje zaraženih pacijenata kada je dob stanovništva niža.
- Hipoteza mješovite korelacije, kada povećanje ili smanjenje jedne varijable sa sobom donosi smanjenje ili povećanje druge. Na primjer, ako znanstvenici koji proučavaju bolest predlože da ranije liječenje dovodi do manje smrti od bolesti.
Kauzalne hipoteze
Prediktivne hipoteze projiciraju odnos uzroka i posljedice u budućnost.
Oni koji istražuju odnos uzročna posljedica između proučavanih varijabli, predlažući neku vrstu specifičnog značenja. Prema tome kako je ovaj smisao, možemo govoriti o:
- Eksplanatorne hipoteze, koje predlažu provjerljiv uzročno-posljedični odnos između varijabli, tako da se jedna može objasniti drugom.Na primjer, vraćajući se na slučaj bolesti koju znanstvenici proučavaju, nakon što se potvrdi da ne pogađa sve etničke skupine podjednako, mogla bi se postaviti hipoteza da bolest pogađa više ljudi određene etničke pripadnosti jer imaju veće obilje specifičnog proteina u krvi.
- Prediktivne hipoteze, koje postavljaju vjerojatni uzročno-posljedični odnos između proučavanih varijabli, projicirajući ga u budućnost. Na primjer, ponovno u slučaju proučavane bolesti, znanstvenici bi mogli pretpostaviti da će veća zahvaćenost određenih sektora stanovništva uskoro uzrokovati promjenu u genetici uzročnika infekcije.
Statističke pretpostavke
One koje se odnose na skupove varijabli i izražavaju njihove odnose u postocima ili proporcionalnim terminima, umjesto u apsolutnim terminima. Vrlo su česti u probabilističkim, populacijskim ili prediktivnim studijama. Ova vrsta hipoteza može se klasificirati, u isto vrijeme, u:
- Hipoteze statističke procjene, koje omogućuju istraživaču procjenu vrijednosti neke statističke varijable za populaciju i skup prethodnih informacija. Na primjer, ako znanstvenici koji istražuju bolest navode da 70% zaraženih pacijenata ima određeni simptom, to treba smatrati glavnim simptomom.
- Hipoteze statističke korelacije, koje nastoje u statističkom smislu uspostaviti neku korelaciju između varijabli. Na primjer, ako znanstvenici koji istražuju bolest smatraju da njezina smrtnost ima veze uglavnom sa socioekonomskom razinom pacijenata, budući da 80% ozbiljnih slučajeva dolazi iz popularnih četvrti.
- Statističke hipoteze diferencijacije srednjih vrijednosti, koje postavljaju odnos između statistika dviju ljudskih skupina.Na primjer, ako znanstvenici koji proučavaju bolest smatraju da muškarci imaju 40% veću vjerojatnost da će od nje oboljeti nego žene.
nulte hipoteze
Nulta hipoteza je ona koja opovrgava ono što je utvrđeno hipotezom istraživanja, bilo potonja bilo koje vrste. Stoga su nulte hipoteze obrnute hipotezama istraživanja i mogu biti iste vrste kao bilo koja od njih (bilo koja od onih koje smo dosad naveli).
Na primjer, ako znanstvenici koji proučavaju bolest nastoje dokazati da ozbiljnost bolesti nema nikakve veze sa spolom pacijenata.
Induktivne, deduktivne i analogne hipoteze
Bilo koja od gornjih hipoteza može biti induktivni, deduktivni ili analogan, na temelju logike korištene za uspostavljanje odnosa između proučavanih varijabli. To je izraženo u samom načinu prikaza odnosa, kako slijedi:
- Deduktivne hipoteze ili hipoteze koje djeluju dedukcijom, one koje postavljaju odnos od općeg prema posebnom, koristeći kao polazište druge prethodne hipoteze koje su već pokazane. Na primjer, ako znanstvenici koji proučavaju bolest potvrde da ona više pogađa određenu etničku skupinu nego drugu, onda mogu zaključiti da više pogađa one koji imaju određenu genetsku komponentu, budući da je potonja dominantna u toj etničkoj skupini.
- Induktivne hipoteze ili hipoteze koje djeluju indukcijom, one koje postavljaju odnos od posebnog prema općem, odnosno suprotno od deduktivnih, temeljenih na intuicija iz onoga što se promatra. Na primjer, ako znanstvenici koji proučavaju bolest ne nađu ozbiljne slučajeve među ljudima određene etničke skupine, mogu tvrditi da u njoj postoji genetska komponenta koja je čini imunom.
- Analogne hipoteze ili one koje djeluju po analogiji, one koje postavljaju odnos između varijabli inspiriranih, kopiranih ili prenesenih iz drugog područja znanja u kojem su provjerene. Odnosno, oni pretpostavljaju da ako je navedena hipoteza vrijedila u drugom području, može vrijediti i u njihovom. Na primjer, ako znanstvenici koji proučavaju bolest pretpostave da je moguće da će ova nova bolest reagirati na isti način, budući da je različita, ali slična bolest liječena određenim antibiotikom.