vijesti

Tekstovi

2022

Objašnjavamo što je vijest, njezine dijelove, vrste, strukturu i druge karakteristike. Također, čemu služi i razni primjeri.

Vijest treba prenijeti na što objektivniji način.

Što je vijest?

Vijest je vrsta novinarski tekst, pisani i slušni ili audiovizualni, koji se sastoji od a pripovijedanje cilj nekog novog događaja, aktualnog i od interes javnost. Ima onih koji je razlikuju od novinarske bilješke, tvrdeći da je vijest priča sama, dok je bilješka tekst kroz koji se broji.

Vijest je rezultat kompilacije informacija od strane jednog ili više novinara, bilo zato što su bili prisutni na mjestu događaja, ili zato što su konzultirali one koji jesu, ili zato što su pregledali dokumentaciju u vezi s tim.

Razlikuje se od ostalih oblika komunikacija novinarstvo u kojem se mora prenijeti na što objektivniji način, ne dopuštajući subjektivnosti odn podaci novinarske samoreferencije.

Općenito, vijest uključuje tri različita dijela, a to su:

  • Titula. Uneseni i objavljeni tekst u većoj veličini, koji u ograničenom broju riječi sažima informacije i privlači pozornost javnosti. Mora biti precizan i koncizan.
  • Put. Poznat kao voditi (od engleskog "guide"), prvi odlomak teksta, u kojem su koncentrirani najrelevantniji podaci vijesti.
  • Tijelo. Gdje dolazi do razvoja i produbljivanja vodstva, te napreduje u prezentaciji vijesti.
  • Zatvaranje ili aukcija. Koji je samo jedan zaključak, gdje se dodaju sekundarne ideje ili se čitatelju daju dopunske informacije.

Vijest se zainteresiranoj javnosti prenosi putem medija, bilo tiskano ili audiovizualno, i bilo iz informativne, opće ili više tehničke perspektive, kao u slučaju specijaliziranih medija.

Značajke vijesti

Općenito govoreći, vijesti karakteriziraju:

  • Imaju narativnu formu, odnosno sastoje se od novinarske priče.
  • Njegov sastav mora biti objektivan i bezličan, odnosno novinar ne može komentirati niti zauzimati stavove, već se samo pozivati ​​na ono što se dogodilo. Nikada ne smijete pisati "ja".
  • Obratiti se na nova, nedavna ili aktualna pitanja koja su relevantna za javno mnijenje.
  • Biti napisan na informativnom, nespecijaliziranom jeziku koji svakome omogućuje pristup informacijama.
  • Sadrži hijerarhijske informacije na način da što preciznije detaljizira činjenice (struktura obrnute piramide).
  • Budite usmeni ili pisani, ili čak audiovizualni, ovisno o mediju vijesti.

Vrste vijesti

Vijesti se mogu baviti različitim temama poput sporta ili politike.

Tradicionalni način razvrstavanja vijesti vodi računa o dvije temeljne karakteristike: njihovoj općoj temi i tretmanu koje dobiva. Pogledajmo svaki posebno:

  • Prema svojoj općoj temi, vijesti se mogu podijeliti na:
    • Politike. Kad imaju posla sa životom politika nacionalni ili međunarodni.
    • Sportski. Kada se odnose na relevantne događaje za različite sportske zajednice u zemlji.
    • Ekonomski Kad imaju posla s produktivnost, the financije ili svijet novac i rad općenito.
    • Kulturni Kada se odnose na događaje u umjetničkom, književnom i kulturnom životu zemlje.
    • Društveni. Kada povezuju događaje od značaja za zajednicu.
    • Iz šoubiznisa. Ili također emisije, kada se obrađuju teme vezane za modu, zvijezde kino kazalište Y televizor ili pop kulture.
    • Policija. Kada se odnose na događaje vezane uz kriminal, policiju ili detektivski svijet.
    • znanstveni. Kada se bave temama od specijaliziranog interesa znanost Y tehnologija.
  • S druge strane, prema njihovom tretmanu teme, vijesti se dijele na:
    • Budućnost ili budućnost. Kada se u njima najavljuju događaji koji će se dogoditi u manje-više bliskoj budućnosti.
    • Trenutno. Kada se bave relevantnim događajima u svakodnevnom i neposrednom svakodnevnom životu.
    • Od efemerida. Kada se odnose na događaje koji su se dogodili u prošlosti, ali su obilježeni ili relevantni za kontekst Predstaviti.
    • Komplementarno. Kada se bave manje relevantnim vijestima, ali koje nadopunjuju ili upotpunjuju druge glavne vijesti.
    • Javne službe. Kada se informacija izvještava s naglaskom na ono što bi moglo biti relevantno ili korisno javnosti.

Struktura vijesti

Uobičajena struktura vijesti poznata je kao “obrnuta piramida”: uvijek se polazi od najrelevantnijih i najtočnijih informacija prema širem kontekstu. Drugim riječima, vijest mora biti napisana u najspecifičnijem, najopćenitijem smislu.

Kako bi se ispunio ovaj uvjet, preporuča se da prvi odlomak svih vijesti bude napisan na način da odgovori na pet pitanja ("5 W" na engleskom) novinarstva:

  • Što se dogodilo?
  • Tko ili tko?
  • Gdje se to dogodilo?
  • Kad se to dogodilo?
  • Zašto se to dogodilo?

U ostatku bilješke, moglo bi se razviti "kako se to dogodilo?", a mogu se čak dodati i dodatne informacije, kao što su reference na prethodne vijesti koje su povezane, ili na događaje koji služe za detaljizaciju kontekst vijesti.

Čemu služe vijesti?

Vijest se jednostavno koristi za informiranje vaše publike o jednom ili više događaja u određenom području. Drugim riječima, to je izvor podataka, događaja ili vijesti od interesa za javno mnijenje.

Istovremeno, ispunjava društvenu ulogu širenja i objavljivanja događaja za koje je zainteresiran, čime se čuvaju primjeri limenka unutar društvo. Ovo je vitalna uloga u održavanju a demokracija zdrava, i zato dijeta diktatorski cenzuriraju tisak i kontroliraju koje se vijesti objavljuju, a koje ne.

Primjeri vijesti

Evo nekoliko primjera vijesti:

  • "Vrhovni sud SAD-a presuđuje u korist Trumpove administracije u slučaju ekspresnih deportacija tražitelja azila" u BBC News Mundo.
  • "Francuski farmaceutski Sanofi ukinut će 1.680 radnih mjesta u Europi u tri godine" u EuroNewsu.
  • "Svemirski teleskop dovršio je najdetaljniju kartu svemira u x-zrakama" u Infobaeu.
  • "Maravilla Martínez se vraća boksu i njegov povratak ima datum i mjesto" u La Naciónu (Argentina).
!-- GDPR -->