Objašnjavamo što su i koja su sredstva komunikacije. Također, kako su nastali mediji i kako se klasificiraju.
Masovni mediji informiraju i komuniciraju s stanovništvom.Što su mediji?
Komunikacijski medij je tehnički sustav koji se koristi za obavljanje bilo koje vrste komunikacija. Ovaj se pojam obično odnosi na one medije koji su masovne prirode, odnosno na one koji pružaju informacija ili sadržaja za mase, kao što su televizija ili radio.
Međutim, postoje sredstva komunikacije koja nisu masovna već međuljudska. Međuljudski mediji su oni koji olakšavaju međusobnu komunikacijuosobe, na primjer: telefon.
Pojedinci izajednice pristupiti različitim masovnim medijima kako bi imali informativni materijal koji opisuje, objašnjava i analizirapodaci i događanja raznih vrsta (političkih, gospodarskih, društvenih ili kulturnih) na lokalnoj ili globalnoj razini. Zauzvrat, pojedinci pristupaju međuljudskim sredstvima za komunikaciju između pojedinaca ili grupa.
Može vam poslužiti:Masivno sredstvo komunikacije
Kako su nastali mediji?
Kroz mnoga stoljeća, govor usmeni je bio izvor prijenosa mitovi Y basne koji su korišteni kao način afirmacije određenih društvene vrijednosti i ideje koje su se prenosile s koljena na koljeno. U mnogim društva, važna je bila figura "gradskog klicanja" koji je bio posvećen usmenom navještavanju glavne vijesti grada ili grad.
Usmena komunikacija i pisani prijenos putem rukopisa, simbola ili slike bili su prevladavajući u društvu sve do pojave tiskare u 15. stoljeću. Izumio njemački zlatar Johannes Gutenberg,tiskanje Smatra se masovnim pokretanjem medija. Ovaj izum povijesna je činjenica koja je dovela do cirkulacije prvih pamfleta i novina.
U 19. stoljeću niz izuma (kabelski telegraf, bežični telegraf i telefon) obilježio je razvoj međuljudskih komunikacijskih sustava.
Tijekom godina razvile su se različite vrste komunikacijskih medija, masovnih i međuljudskih:
Uspon televizije
Grafički mediji su stoljećima bili glavno sredstvo masovne komunikacije, sve do pojave televizije početkom 20. stoljeća. Ovaj uređaj je evoluirao kako bi postigao karakteristike koje ima danas.
Prvu javnu televizijsku emisiju napravio je BBC u Velikoj Britaniji 1927. putem mehaničkih sustava. Godine 1937. započeo je elektronički prijenos u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Te su emisije bile moguće zahvaljujući razvoju katodnih cijevi i ikonoskopa (elektronički prijemnik). Godine 1952. prvi prijenos od televizor u boji.
Uspon radija
Njemački fizičar, Heinrich Rudolf Hertz, postavio je temelje za radio signale otkrivši da elektromagnetski valovi putuju brzinom sličnom onoj u svjetlo. Počevši od 1894. Guglielmo Marconi izgradio je prvi potpuni bežični telegrafski sustav baziran na Hertzianovim valovima, koji je prvi put primijenjen u vojnim komunikacijama.
Godine 1901. Marconi je ostvario prvu transatlantsku radijsku komunikaciju, a 1906. Reginald Aubrey Fessenden prenio je prvi audio prijenos u svjetskoj povijesti iz Massachusettsa, Sjedinjene Američke Države.
Uspon interneta i digitalno doba
Izvorno, Internet proizašla iz potrebe međusobnog povezivanja računala. ARPANET je bila prva mreža računala a stvorilo ga je Ministarstvo obrane Sjedinjenih Država. Njegova je svrha bila uspostaviti komunikaciju između različitih institucije to je to izmislilo.
Ova ideja se replicirala u cijelom svijetu sve do stvaranja velike globalne mreže koju danas poznajemo kao Internet. Razvoj Interneta dali su doprinosi raznih znanstvenika i inženjera koji su se razvijali različito tehnologije i sustavi.
U 90-ima pojava weba (WWW) koji je izumio znanstvenik Tim Berners-Lee bio je prekretnica u pristupu informacijama dostupnim na webu. Ovaj izum je bio onaj koji je omogućio popularizaciju interneta, jer je jamčio i olakšao pristup široj javnosti.
Web je stvorio globalni pristup informacijama i komunikaciji. Svoj vrhunac započeo je 1993. godine pojavom prve tražilice na webu.
Važnost medija
Masovni mediji su imali dominantnu ulogu u ljudski razvoj i društava. Njegov glavni cilj trebalo je ponuditi sebe kao kanal putem kojeg ljudi komuniciraju ili dobivaju informacije.
S jedne strane, međuljudski komunikacijski mediji omogućili su ljudima da komuniciraju jedni s drugima prevladavajući udaljenosti. Tijekom godina i zahvaljujući tehnološkom razvoju, mediji su uspjeli dovesti ljude iz različitih dijelova svijeta u kontakt, ne samo glasom nego i slikom. Suvremeni komunikacijski mediji omogućuju komunikaciju diljem planeta u rekordnom vremenu.
Sa svoje strane, masovni mediji imaju široku paletu funkcija: informirati, zabavljati, formirati mišljenja, educirati. Oni su kanali kojima se prenose određene informacije koje javnost želi saznati.
Neposrednost se u novije vrijeme pojavljuje kao glavna kvaliteta medija. Ovo dopušta potrošači odmah znati vijesti i relevantne događaje iz mnogih dijelova svijeta. Tehnologija je omogućila medijima da dobiju masovnost i trenutnost.
Masovni mediji u bilo kojem trenutku formiraju opće mišljenje oznanje i presude ostvarnost što okružuje. Uz to, masovni mediji služe kao izvor oglašavanje ili promicanje za organizacije, zaklade, pothvatima Y Poslovanje; generirati obrazovne sadržaje i sadržaje od općeg interesa te omogućiti kupnju i prodaju robe i usluge.
Kako se klasificiraju mediji?
Mediji se prema svom djelokrugu mogu klasificirati na:
- Međuljudski komunikacijski mediji. Oni su ona sredstva ili kanali kroz koje se odvija razmjena informacija unutar privatne sfere. Na primjer: telefon, faks.
- Društveni mediji ili masovni mediji. To su oni mediji koji dopiru do velikog broja stanovništva i prenose javne informacije. Zauzvrat, oni su klasificirani prema mediju ili mediju koji se koristi za prijenos informacija.
Masovni mediji se klasificiraju kao:
- Audiovizualni mediji. Oni su oni mediji čije se poruke mogu istovremeno vidjeti i čuti. Temelje se na tehnološkim uređajima koji emitiraju slike izvuci u svrhu prijenosa informacija, kao što su: televizija ikino kazalište. Televizija se pojavila 1930-ih i medij je s najvećim udjelom gledanosti u svijetu. Gledatelji diljem svijeta primaju signal iz ovog informacijskog alata u stvarnom vremenu, uživo ili s odgodom. Gotovo svaki svjetski događaj može se prenijeti slikom i zvukom u sve dijelove svijeta.
- Radio mediji. To je medij koji se temelji isključivo na informacijama koje se prenose podformat zvuka. Zahtijeva apostupak mnogo jednostavnije od televizijske produkcije. Glavno ograničenje odnosi se na domet vala, budući da geografska udaljenost onemogućuje prijenos ili utječe na kvalitetu zvuka. Posljednjih desetljeća došlo je do razvoja internetskog radija i audio sadržaja poput podcasta čiji je proizvodni proces radiofonski, a zatim distribuiran digitalno.
- Tiskani mediji. Sastoji se od svih onih publikacija koje sadrže informacije koje treba prenijeti kao što su časopisi, novine, časopisi,brošure i pamfleti. Trenutno, zbog visokih troškova proizvodnje i smetnji interneta, ti mediji su u padu. Danas javnost dobiva neposrednija sredstva za informiranje i mnoge se publikacije prilagođavaju novom digitalnom dobu nudeći svoj sadržaj na webu.
- Digitalni mediji. Pojavile su se 1980-ih, te su se "nove tehnologije" uspjele masovno proširiti. Putem interneta informacije na jednostavan i neposredan način dopiru do velikog postotka svjetske populacije. Digitalni mediji kao podršku koriste osobna računala, mobitele, tablete i druge vrste mobilnih uređaja, preko kojih se informacije prenose brzinom koja je superiornija od svih drugih masovnih medija. Informacije dopiru do tisuća ljudi u sekundi. Digitalni mediji ispunjavaju funkciju informiranja i zabave. Neki tradicionalni mediji prilagođavaju se digitalnoj stvarnosti ovoga stoljeća, pa je moguće pronaći televizijske i radijske sadržaje na internetu.
Stari mediji
Otkako je čovjek nastanio svijet, pronašao je različite načine komuniciranja i za to je koristio različita sredstva i kanali za razmjenu informacija.
Špiljske slike i svi oblici umjetničke i usmene komunikacije obično se shvaćaju kao prva sredstva ili sustavi komunikacije između članova zajednice. Civilizacije su koristile kamen kao potporu za prijenos pisanih poruka. Na njemu su uhvaćeni crteži, znakovi i simboli.
Kasnije su razvoj pisanja i pojava papirusa ustupili mjesto rukopisima. Papirus je bio medij koji se koristio za prijenos pisanih poruka. Jedno od najraširenijih pisanih sredstava bila su pisma, koja su mnogima služila kao osnova komunikacije drevne civilizacije.
Osim toga, društva su neke koristila metode i sredstva ili kanali za prijenos poruka:
- Zvona zvona. Funkcionirao je kao način davanja obavijesti i prenošenja a poruka.
- Bugla ili rog. Ovaj instrument služio je za privlačenje pažnje, za upozorenje na neku opasnost ili za pozivanje nekoga.
- glasnici. Tako su se zvali oni ljudi koji su primili poruku i morali su je osobno prenijeti drugom ili drugim ljudima.
- Golub pismonoša. Ove vrste golubova putuju na velike udaljenosti i sa sobom nose poruku. Oni lete da ga isporuče primatelju.
Tehnološki razvoj donio je sa sobom i druga sredstva komunikacije, mnoga od njih su već zastarjela i zamijenjena su učinkovitijima ili dalekosežnijima. Neki poput telegrafa, crno-bijele televizije i faksa zamijenjeni su modernijim i učinkovitijim sustavima.