Objašnjavamo što je atomski broj i njegov odnos s atomskom masom. Također, atomski broj svakog kemijskog elementa.
Svaki element ima drugačiji atomski broj.Koliki je atomski broj?
Oboje u fizički kao u kemija, atomski broj je ukupan broj protona koji čine atomsku jezgru a kemijski element odlučan.
Obično se označava slovom Z (od njemačke riječi zahl, "Broj") i postavljen kao indeks lijevo od kemijskog simbola dotičnog elementa, neposredno ispod masenog broja A (broja nukleona u jezgri, odnosno zbroja broja protona i broja neutrona). Na primjer:
2311Na (element: natrij, atomski broj: 11, i maseni broj: 23).
Svi atoma sastavljene su od subatomske čestice: neki su dio njegove jezgre (protona Y neutroni) i drugi se vrte oko toga (elektrona). Protoni su pozitivno nabijeni, neutroni su neutralno nabijeni, a elektroni negativno nabijeni (elektroni).
Budući da su atomi u prirodi električno neutralni, broj pozitivnih i negativnih čestica je isti, pa ako atom ima Z = 11, oko sebe će imati jedanaest protona i jedanaest elektrona.
Osim toga, atomski broj omogućuje organiziranje poznatih elemenata u Periodni sustav elemenata, idu od najmanjeg do najvećeg broja protona u jezgri dok prolazite kroz retke i stupce tablice. Na primjer, vodik (H) ima samo jedan proton (Z = 1), dok oganeson (Og) ima sto osamnaest (Z = 118). Tako možete razlikovati lake elemente od teških.
Primjeri atomskih brojeva
Ovo su atomski brojevi kompletnog periodnog sustava:
Vodik (H): Z = 1 | Helij (He): Z = 2 |
litij (Li): Z = 3 | Berilij (Be): Z = 4 |
Bor (B): Z = 5 | Ugljik (C): Z = 6 |
Dušik (N): Z = 7 | Kisik (O): Z = 8 |
Fluor (F): Z = 9 | Neon (Ne): Z = 10 |
Natrij (Na): Z = 11 | Magnezij (Mg): Z = 12 |
Aluminij (Al): Z = 13 | Silicij (Si): Z = 14 |
Fosfor (P): Z = 15 | Sumpor (S): Z = 16 |
Klor (Cl): Z = 17 | Argon (Ar): Z = 18 |
Kalij (K): Z = 19 | Kalcij (Ca): Z = 20 |
Skandij (Sc): Z = 21 | Titan (Ti): Z = 22 |
Vanadij (V): Z = 23 | Krom (Cr): Z = 24 |
Mangan (Mn): Z = 25 | Željezo (Fe): Z = 26 |
Kobalt (Co): Z = 27 | nikla (Ni): Z = 28 |
Bakar (Cu): Z = 29 | Cink (Zn): Z = 30 |
Galij (Ga): Z = 31 | Germanij (Ge): Z = 32 |
Arsen (As): Z = 33 | Selen (Se): Z = 34 |
Brom (Br): Z = 35 | Kripton (Kr): Z = 36 |
Rubidij (Rb): Z = 37 | Stroncij (Sr): Z = 38 |
Itrij (Y): Z = 39 | Cirkonij (Zr): Z = 40 |
Niobij (Ni): Z = 41 | Molibden (Mb): Z = 42 |
Tehnecij (Tc): Z = 43 | Rutenij (Ru): Z = 44 |
Rodij (Rh): Z = 45 | Paladij (Pd): Z = 46 |
Srebro (Ag): Z = 47 | Kadmij (Cd): Z = 48 |
Indijski (In): Z = 49 | Kositar (Sn): Z = 50 |
Antimon (Sb): Z = 51 | Telur (Te): Z = 52 |
Jod (I): Z = 53 | Ksenon (Xe): Z = 54 |
Cezij (Cs): Z = 55 | Barij (Ba): Z = 56 |
Lantan (La): Z = 57 | Cerij (Ce): Z = 58 |
Prazeodim (Pr): Z = 59 | Neodim (Nd): Z = 60 |
Prometian (Pr): Z = 61 | Samarij (Sm): Z = 62 |
Europij (Eu): Z = 63 | Gadolinij (Gd): Z = 64 |
Terbij (Tb): Z = 65 | Disprozij (Dy): Z = 66 |
Holmij (Ho): Z = 67 | Erbij (Er): Z = 68 |
Tulij (Tm): Z = 69 | Yterbij (Yb): Z = 70 |
Lutecij (Lu): Z = 71 | Hafnij (Hf): Z = 72 |
Tantal (Ta): Z = 73 | Volfram (W): Z = 74 |
Renij (Re): Z = 75 | Osmij (Os): Z = 76 |
Iridij (Ir): Z = 77 | Platina (Pt): Z = 78 |
Zlato (Au): Z = 79 | Živa (Hg): Z = 80 |
Talij (Tl): Z = 81 | voditi (Pb): Z = 82 |
Bizmut (Bi): Z = 83 | Polonij (Po): Z = 84 |
Astat (At): Z = 85 | Radon (Rn): Z = 86 |
Francij (Fr): Z = 87 | Polumjer (Ra): Z = 88 |
Aktinij (Ac): Z = 89 | Torij (Th): Z = 90 |
Proaktinij (Pa): Z = 91 | Uran (U): Z = 92 |
Neptun (Np): Z = 93 | Plutonij (Pu): Z = 94 |
Americij (Am): Z = 95 | Kurij (Cm): Z = 96 |
Berkelij (Bk): Z = 97 | Kalifornij (Cf): Z = 98 |
Einsteinium (Es): Z = 99 | Fermij (Fm): Z = 100 |
Mendelevij (Md): Z = 101 | Nobelij (Ne): Z = 102 |
Laurencio (Lr): Z = 103 | Rutherfordij (Rf): Z = 104 |
Dubnij (Db): Z = 105 | Seaborgio (Sg): Z = 106 |
Bohrio (Bh): Z = 107 | Hasio (Hs): Z = 108 |
Meitnerium (Mt): Z = 109 | Darmstatio (Ds): Z = 110 |
Rendgen (Rg): Z = 111 | Kopernicij (Cn): Z = 112 |
Nihomij (Nh): Z = 113 | Flerovio (Fl): Z = 114 |
Moscovio (Mc): Z = 115 | Livermorio (Lv): Z = 116 |
Tenese (Ts): Z = 117 | Oganeson (Og): Z = 118 |
Maseni broj i atomska masa
Periodni sustav navodi atomsku masu najstabilnijeg izotopa.Maseni broj je zbroj protona i neutrona. Označava se slovom A (iz njemačkog Atomgewicht) kao superscript lijevo od kemijskog simbola (na primjer: 23Na).
Maseni broj je obično otprilike dvostruko veći od atomskog broja budući da neutroni osiguravaju stabilnost atomskoj jezgri, čime se prevladava prirodna odbojnost između pozitivno nabijenih protona. Za razliku od atomskog broja, maseni broj varira u svakom izotopu.
Maseni broj može se izračunati prema formuli:
Maseni broj (A) = atomski broj (Z) + broj neutrona (N).
Maseni broj ne treba miješati s atomskom masom. Atomska masa se mjeri u jedinicama CU (jedinica atomske mase) ili Da (dalton). Ova jedinica se izračunava iz atoma ugljika i svaki u.m.a je jedna dvanaestina njegove masa. Periodni sustav navodi atomsku masu najstabilnijeg izotopa.