atomski broj

Kemija

2022

Objašnjavamo što je atomski broj i njegov odnos s atomskom masom. Također, atomski broj svakog kemijskog elementa.

Svaki element ima drugačiji atomski broj.

Koliki je atomski broj?

Oboje u fizički kao u kemija, atomski broj je ukupan broj protona koji čine atomsku jezgru a kemijski element odlučan.

Obično se označava slovom Z (od njemačke riječi zahl, "Broj") i postavljen kao indeks lijevo od kemijskog simbola dotičnog elementa, neposredno ispod masenog broja A (broja nukleona u jezgri, odnosno zbroja broja protona i broja neutrona). Na primjer:

2311Na (element: natrij, atomski broj: 11, i maseni broj: 23).

Svi atoma sastavljene su od subatomske čestice: neki su dio njegove jezgre (protona Y neutroni) i drugi se vrte oko toga (elektrona). Protoni su pozitivno nabijeni, neutroni su neutralno nabijeni, a elektroni negativno nabijeni (elektroni).

Budući da su atomi u prirodi električno neutralni, broj pozitivnih i negativnih čestica je isti, pa ako atom ima Z = 11, oko sebe će imati jedanaest protona i jedanaest elektrona.

Osim toga, atomski broj omogućuje organiziranje poznatih elemenata u Periodni sustav elemenata, idu od najmanjeg do najvećeg broja protona u jezgri dok prolazite kroz retke i stupce tablice. Na primjer, vodik (H) ima samo jedan proton (Z = 1), dok oganeson (Og) ima sto osamnaest (Z = 118). Tako možete razlikovati lake elemente od teških.

Primjeri atomskih brojeva

Ovo su atomski brojevi kompletnog periodnog sustava:

Vodik (H): Z = 1 Helij (He): Z = 2
litij (Li): Z = 3 Berilij (Be): Z = 4
Bor (B): Z = 5 Ugljik (C): Z = 6
Dušik (N): Z = 7 Kisik (O): Z = 8
Fluor (F): Z = 9 Neon (Ne): Z = 10
Natrij (Na): Z = 11 Magnezij (Mg): Z = 12
Aluminij (Al): Z = 13 Silicij (Si): Z = 14
Fosfor (P): Z = 15 Sumpor (S): Z = 16
Klor (Cl): Z = 17 Argon (Ar): Z = 18
Kalij (K): Z = 19 Kalcij (Ca): Z = 20
Skandij (Sc): Z = 21 Titan (Ti): Z = 22
Vanadij (V): Z = 23 Krom (Cr): Z = 24
Mangan (Mn): Z = 25 Željezo (Fe): Z = 26
Kobalt (Co): Z = 27 nikla (Ni): Z = 28
Bakar (Cu): Z = 29 Cink (Zn): Z = 30
Galij (Ga): Z = 31 Germanij (Ge): Z = 32
Arsen (As): Z = 33 Selen (Se): Z = 34
Brom (Br): Z = 35 Kripton (Kr): Z = 36
Rubidij (Rb): Z = 37 Stroncij (Sr): Z = 38
Itrij (Y): Z = 39 Cirkonij (Zr): Z = 40
Niobij (Ni): Z = 41 Molibden (Mb): Z = 42
Tehnecij (Tc): Z = 43 Rutenij (Ru): Z = 44
Rodij (Rh): Z = 45 Paladij (Pd): Z = 46
Srebro (Ag): Z = 47 Kadmij (Cd): Z = 48
Indijski (In): Z = 49 Kositar (Sn): Z = 50
Antimon (Sb): Z = 51 Telur (Te): Z = 52
Jod (I): Z = 53 Ksenon (Xe): Z = 54
Cezij (Cs): Z = 55 Barij (Ba): Z = 56
Lantan (La): Z = 57 Cerij (Ce): Z = 58
Prazeodim (Pr): Z = 59 Neodim (Nd): Z = 60
Prometian (Pr): Z = 61 Samarij (Sm): Z = 62
Europij (Eu): Z = 63 Gadolinij (Gd): Z = 64
Terbij (Tb): Z = 65 Disprozij (Dy): Z = 66
Holmij (Ho): Z = 67 Erbij (Er): Z = 68
Tulij (Tm): Z = 69 Yterbij (Yb): Z = 70
Lutecij (Lu): Z = 71 Hafnij (Hf): Z = 72
Tantal (Ta): Z = 73 Volfram (W): Z = 74
Renij (Re): Z = 75 Osmij (Os): Z = 76
Iridij (Ir): Z = 77 Platina (Pt): Z = 78
Zlato (Au): Z = 79 Živa (Hg): Z = 80
Talij (Tl): Z = 81 voditi (Pb): Z = 82
Bizmut (Bi): Z = 83 Polonij (Po): Z = 84
Astat (At): Z = 85 Radon (Rn): Z = 86
Francij (Fr): Z = 87 Polumjer (Ra): Z = 88
Aktinij (Ac): Z = 89 Torij (Th): Z = 90
Proaktinij (Pa): Z = 91 Uran (U): Z = 92
Neptun (Np): Z = 93 Plutonij (Pu): Z = 94
Americij (Am): Z = 95 Kurij (Cm): Z = 96
Berkelij (Bk): Z = 97 Kalifornij (Cf): Z = 98
Einsteinium (Es): Z = 99 Fermij (Fm): Z = 100
Mendelevij (Md): Z = 101 Nobelij (Ne): Z = 102
Laurencio (Lr): Z = 103 Rutherfordij (Rf): Z = 104
Dubnij (Db): Z = 105 Seaborgio (Sg): Z = 106
Bohrio (Bh): Z = 107 Hasio (Hs): Z = 108
Meitnerium (Mt): Z = 109 Darmstatio (Ds): Z = 110
Rendgen (Rg): Z = 111 Kopernicij (Cn): Z = 112
Nihomij (Nh): Z = 113 Flerovio (Fl): Z = 114
Moscovio (Mc): Z = 115 Livermorio (Lv): Z = 116
Tenese (Ts): Z = 117 Oganeson (Og): Z = 118

Maseni broj i atomska masa

Periodni sustav navodi atomsku masu najstabilnijeg izotopa.

Maseni broj je zbroj protona i neutrona. Označava se slovom A (iz njemačkog Atomgewicht) kao superscript lijevo od kemijskog simbola (na primjer: 23Na).

Maseni broj je obično otprilike dvostruko veći od atomskog broja budući da neutroni osiguravaju stabilnost atomskoj jezgri, čime se prevladava prirodna odbojnost između pozitivno nabijenih protona. Za razliku od atomskog broja, maseni broj varira u svakom izotopu.

Maseni broj može se izračunati prema formuli:

Maseni broj (A) = atomski broj (Z) + broj neutrona (N).

Maseni broj ne treba miješati s atomskom masom. Atomska masa se mjeri u jedinicama CU (jedinica atomske mase) ili Da (dalton). Ova jedinica se izračunava iz atoma ugljika i svaki u.m.a je jedna dvanaestina njegove masa. Periodni sustav navodi atomsku masu najstabilnijeg izotopa.

!-- GDPR -->