Objašnjavamo što je zaljev, razliku s uvalom i rtom. Također, koji su glavni zaljevi svijeta.
Što su zaljevi?
U geografija, poznat je kao zaljev ili zaljev na dijelu more koja ide duboko u zemlju, zatvorena između dvije točke ili poluotoka. U principu, oba se izraza mogu koristiti za nazivanje ove vrste obalnih geografskih obilježja, ali na španjolskom se zaljev obično preferira za velike vodene površine, a zaljev za manja.
To je vrsta geografskog obilježja od velike ekonomske i logističke važnosti za čovječanstvo, budući da su idealni za turističku eksploataciju te za naseljavanje luka i pristaništa. Osim toga, obale zaljeva obično su zaštićene od plime i oseke i drugih morskih pojava.
Također može biti slučaj da se unutar zaljeva nalaze i druge manje uvale, koje se obično nazivaju zaljevi, uvale, uvale ili uvale. Isto tako, mogu postojati specifične i specifične razlike između ovih pojmova: uvala, na primjer, obično je manja od zaljeva i još je više "zaštićena" kopnom.
Glavni zaljevi svijeta
Najpoznatiji zaljevi na svijetu su sljedeći:
- Bengalski zaljev. Najveći od planeta, nalazi se sjeveroistočno od ocean Indijski, na obalama Šri Lanke, Indije, Indonezije, Bangladeša i Burme, prostire se na 2.172.000 km2 površine, toliko da se često smatra morem. Uokviren je između Malajskog poluotoka i samog indijskog potkontinenta, a u njega se ulijevaju velike rijeke kao što su Ganges, Brahmaputra i Meghna.
- Meksički zaljev. Smješten na obalama Sjedinjenih Država (države Florida, Alabama, Mississippi, Louisiana i Texas) i Meksika (države Tamaulipas, Veracruz, Tabasco, Campeche i Yucatán), njegovih 1.550.000 km2 površine odvojeno je od ostatka Kariba. More kroz poluotok Florida, otok Kubu i poluotok Yucatan.
- Gvinejski zaljev. Smješten u istočnom dijelu Atlantskog oceana, na obalama zapadne i središnje Afrike, pokriva dio teritorija Liberije, Obale Bjelokosti, Gane, Togoa, Benina, Nigerije, Kameruna, Ekvatorijalne Gvineje, Gabona, Sao Tomea i Principa. Unutra prelaze Greenwich Meridian i ekvator (0 točka geografske širine i dužine) i ima 1.533.000 km2 površine.
- Aljaški zaljev. To je rukavac Tihog oceana na jugu Aljaske, omeđen poluotokom Aljaske, otokom Kodiak i arhipelagom Alexander. Mjesto je to stalnog nastajanja oluja, koje presijecaju morska struja Aljaske, čijih 1.531.000 km2 površine pokriva obale Aljaske i Sjedinjenih Država.
- Zaljev Carpentaria. Smješten uz obalu Australije, u Arafurskom moru Tihog oceana, između poluotoka Cape York i Arnhem Landa. Dubina mu je relativno plitka (ne prelazi 82 m) i prostire se na 310.000 km2.
- Zaljev Svetog Lovre. Smješten u istočnoj Kanadi i komunicira sa sjevernim Atlantskim oceanom, ima prosječnu dubinu manju od 200 m i niski salinitet. Kroz njegovu površinu od 259.000 km2 protječu brojne rijeke, od kojih je najvažniji San Lorenzo (3.058 km), a tu su i brojni veliki otoci, poput otoka Anticosti, otoka princa Edvarda i otočja Magdalena, između ostalih. Osim toga, predstavlja ušće San Lorenzo, gdje slana voda zaljeva seže do one istoimene rijeke.
- Perzijski zaljev. Jedan od najpoznatijih zaljeva na svijetu, zbog rat koji se odvijao na njegovim obalama 1990. i 1991. godine, nalazi se između Irana i Arapskog poluotoka, čime je produžetak Indijskog oceana. Ima površinu od 233.100 km2 s prosječnom dubinom od 30 m, vrlo je bogata morskim svijetom i koja kupa obale Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Bahreina, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana. Osim toga, povezan je s Arapskim morem Hormuškim tjesnacem i Omanskim zaljevom.
- Biskajski zaljev. Smješten u zapadnom dijelu Europe, na obalama Atlantskog oceana, njegova površina od 225.000 km2 proteže se između rta Ortegal u Galiciji (Španjolska) i točke Pern na otoku Ouessant, u Bretanji (Francuska). Često se smatra dijelom Kantabrijskog mora i područje je važnog ribolovnog iskorištavanja.
- Adenski zaljev. Naziva se i Somalijski zaljev, nalazi se u Indijskom oceanu, između obala Afričkog roga i Arapskog poluotoka. Njegovo područje od 220.000 km2 okupa obale Somalije, Jemena, Somalilanda i Džibutija, te predstavlja vrlo važan pristupni put Perzijskom zaljevu, usred rute vađenja nafte, kroz Crveno more s kojim komunicira preko Babovog tjesnaca. el-Mandeb.
- Omanski zaljev. Također se nalazi u Arapskom moru, odnosno u Indijskom oceanu, komunicira s Perzijskim zaljevom kroz Hormuški tjesnac i kupa se na obalama Omana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Irana i Pakistana. Ima 181.000 km2 površine i ogromne dubine do 3.692 metra.
- Kalifornijski zaljev. Poznatije kao more Cortez ili more Bermejo, nalazi se u Tihom oceanu, između meksičkih obala država Sonora i Sinaloa, te poluotoka Baja California. Ima važnu skupinu otoka na svojih 153.000 km2 površine, a njegove plime i oseke su među najintenzivnijim na cijelom planetu, s oscilacijama razine mora i do 9 metara.
- Tonkinski zaljev. Smješten u Južnom kineskom moru, između obalnih teritorija Kine i Vijetnama, i otoka Hainan (koji pripada Kini), prostire se na 116.000 km2 površine.Plitki je zaljev (prosječno 60 m) i ima brojne otoke u svom sjeverozapadnom dijelu.
Razlika između zaljeva, rta i zaljeva
Kao što smo rekli na početku, pojmovi zaljev i zaljev u biti bi bili sinonimi: ulazi u more koji su okruženi kopnom. Međutim, uvale su manji zaljevi. Ali u drugim jezicima, kao što je portugalski, koristi se samo posljednji izraz, tako da ne postoje tako rigorozna ograničenja kada govorimo o zaljevu, a kada o zaljevu.
S druge strane, rtovi ili točke su produžeci kopna koji "grle" zaljev ili zaljev, odnosno zatvaraju ga i omeđuju. Rtove je lako prepoznati jer su to kopnene točke u moru, kao i poluotoci, te stoga imaju značajan utjecaj na protok obalnih morskih struja.