• Što je bila Kubanska revolucija?
• Revolucija na vlasti
• Uzroci kubanske revolucije
• Posljedice kubanske revolucije

Objašnjavamo što je bila Kubanska revolucija, tko je bio dio nje i njezine događaje. Također, njegovi uzroci i posljedice.

Ljevičarsku Gerilsku vojsku predvodio je Fidel Castro Ruz.

Što je bila Kubanska revolucija?

Kubanska revolucija poznata je kao ustanak u oružju kubanskog revolucionarnog pokreta, ljevičarske gerilske vojske predvođene Fidelom Castrom Ruzom, protiv diktatorskog režima Fulgencia Batiste, koji je upravljao sudbinama karipskog otoka od 1952. godine.

Ovaj ustanak započeo je 26. srpnja 1953. godine, kada se skupina mladih ljudi predvođena Castrom odvojila od Kubanske narodne stranke i započela oružanu borbu protiv Batiste, nazivajući se “Centennial Generation”, te pokušala zauzeti vojarnu Moncada godine. Santiago s Kube i vojarne Carlos Manuel de Céspedes u Bayamu, koji nije uspio u pokušaju te ga je uhitio i procesuirao diktatura.

Castro i njegovi sljedbenici bit će amnestirani 1955. zahvaljujući međunarodnom pritisku, nakon što su platili 22 mjeseca zatvora, te su osnovali Pokret 26. srpnja (M-26-7), antiimperijalističku i demokratsku organizaciju, temeljenu na idejama Joséa Martí.

Zatim su otišli u Meksiko i tamo formirali revolucionarnu vojsku s kojom su zbacili Batistu, cilj Počeli su 25. studenog 1956. slijetanjem na Kubu i ulaskom u Sierra Maestru u istočnom dijelu zemlje.

Pod zapovjedništvom Gerilske vojske, Fidel Castro, Ernesto “Che” Guevara i Camilo Cienfuegos i Juan Almeida, uživali su ogromne simpatije diljem svijeta u kontekstu Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetski Savez, kada su započeli svoju gotovo trogodišnju borbu za rušenje diktature.

1. siječnja 1959. gerilske trupe zauzele su Havanu i Santiago, uspostavivši vlada privremeni i raznoliki, u rukama magistrata Manuela Urrutia Lleóa u predsjedništvu i s Fidelom Castrom kao zapovjednikom vojske. Ovu vladu priznale su Sjedinjene Države i značila je kraj Batistine diktature.

Revolucija na vlasti

Unatoč predanost revolucionarni s novim slobodnim izborima čim su došli na vlast, kako je najavljeno u "Manifestu Sierra Maestra", jednom na vlasti odlučeno je da se izbori ne održavaju do 1974. godine.

Nakon proglašenja kubanskog komunističkog režima, izbori su se redovito ponavljali, ali kroz neizravni sustav u rukama Državnog vijeća kojim je predsjedao Fidel Castro, predsjednik Kube od tada do 2008. godine, naslijeđujući ga na mjestu brata Raúla.

Komunistički režim imao je pomoć i savezništvo Sovjetskog Saveza (SSSR) i bio je sankcioniran i ekonomski blokiran od strane Sjedinjenih Država od 1960-ih, nakon što je nekoliko pokušaja invazije na otok propao, jedan iz Dominikanske Republike Leonidas Trujillo i drugi iz SAD, u poznatom Zaljevu svinja.

U to vrijeme, pokušaj SSSR-a da instalira set nuklearnih bojnih glava na Kubi kako bi ugrozio svoje sjevernoameričke suparnike doveo je do globalne krize poznate kao Kubanska raketna kriza ("Karibska kriza" za Rusiju i "krizni listopad" za Kubu), i što se smatra jednom od najviših točaka cjeline sukob hladnog rata.

Nakon pada SSSR-a 1991., to je dovelo komunističku Kubu u vrijeme gladi i neusporedive bijede koje je nazvano "Posebno razdoblje" i koje je dovelo do očajničkog bijega mnogih osiromašenih Kubanaca, bacajući se u vodu u domaćim čamcima kako bi otići na teritorij Sjeverne Amerike.

Kubanska revolucija smatra se važnim događajem na kontinentalnoj i svjetskoj razini, još uvijek simbolom antiimperijalističkih borbi Latinska Amerika i iz trećeg svijeta, kao i s revolucionarne ljevice i ljevičarskog opredjeljenja za oružanu borbu.

Uzroci kubanske revolucije

Glavni uzroci kubanske revolucije mogu se sažeti na sljedeći način:

• Utjecaj Oktobarske revolucije 1917. u cijelom svijetu, u kojoj je ruski proletarijat svrgnuo careve i pokrenuo revolucionarnu vladu. Isto se dogodilo s revolucijom u Gvatemali 1944. godine.
• The državni udar Fulgencia Batiste protiv legitimno izabrane vlade Carlosa Pría Socarrása, što je izazvalo duboku nelagodu u stanovništvo.
• Ovisnost o Sjedinjenim Državama koje su održavale Batistinu vojnu diktaturu na Kubi, dok je kubanski narod patio od nezaposlenosti i korupcija generalizirana.

Posljedice kubanske revolucije

Kubanska revolucija donijela je sa sobom početak komunističkog režima.

Sa svoje strane, glavne posljedice Kubanske revolucije mogu se sažeti na sljedeći način:

• Pad Batistine diktature i početak razdoblja revolucionarnih reformi i nacionalizacija na Kubi, što je utjecalo na bankarstvo i industriju šećera i na kraju izazvalo masovni egzodus kubanske srednje klase.
• Raskid odnosa između SAD-a i Kube te ekonomska i komercijalna blokada prve prema karipskom otoku, koji će postati ekonomski ovisan o Sovjetskom Savezu sve do njegova raspada početkom 1990-ih.
• Početak od Komunistički režim Kubanac koji još uvijek ovime upravlja narod, te da će brzo dobiti odbijanje latinoameričke inteligencije koja ih je u početku podržavala, zbog svoje autoritarne politike (pogubljenja, suđenja po kratkom postupku, progon protivnika, homoseksualaca i umjetnika, zabrana napuštanja otoka itd.).
• Kubanska revolucija izvršila je ogroman utjecaj na druge revolucionarne ljevičarske pokrete diljem Latinske Amerike, što je također dovelo do pojave gerilaca i pobunjeničkih pokreta na koje su Sjedinjene Države odgovorile financiranjem krvavih antikomunističkih diktatura poput pinoketizma (Čile) ili Nacionalni proces reorganizacije (Argentina).