vijetnamski rat

Povijest

2022

Objašnjavamo što je bio Vijetnamski rat, njegovu vremensku liniju i uzroke. Također, njegove posljedice i tko je pobijedio u ovom sukobu.

Vijetnamski rat odvijao se između 1955. i 1975. godine.

Što je bio Vijetnamski rat?

Vijetnamski rat, također poznat kao Drugi indokinski rat ili rat protiv Sjedinjenih Država (u Vijetnamu) bio je sukob vojne koja se odvijala između 1955. i 1975., između Republike Vijetnama (ili Južnog Vijetnama) i komunističkih pobunjeničkih gerilaca Nacionalne oslobodilačke fronte Vijetnama (Sjeverni Vijetnam ili Viet Cong), kao i njihovih savezničkih zemalja u kontekstu Hladni rat.

Vijetnamski rat bio je jedan od najvećih i najpoznatijih vojnih sukoba koji se dogodio između socijalističkog bloka predvođenog SSSR i kapitalistički blok predvođen SAD-om. Dvije suprotstavljene strane bile su:

  • Republika Vijetnam, sa svojim američkim saveznicima, Kraljevinom Kambodžom i Kraljevinom Laos, uz vojnu potporu Australije, Južne Koreje, Filipina, Novog Zelanda, Tajlanda i Tajvana.
  • Demokratska Republika Vijetnam i vojska Vijetkonga, zajedno s Crvenim Kmerima (kambodžanska komunistička vojska) i Pathet Lao (komunistička vojska Laosa), uz vojnu potporu Kine, Sjeverne Koreje, Kube i Sovjetskog Saveza.

Dvadesetogodišnji, ovaj rat je imao veliku ljudsku cijenu, posebno u redovima zaraćenih vijetnamskih frakcija (250.000 mrtvih i 1.170.000 ranjenih Južnovijetnamaca, u usporedbi s 1.000.000 mrtvih i 600.000 sjevernovijetnamskih ranjenih), te u populacije civili iz Vijetnama (2.000.000 mrtvih), Kambodže (200.000 do 300.000) i Laosa (20.000 do 200.000).

Vremenska Crta

Najrelevantniji događaji sukoba organizirani su na sljedeći način:

  • 1954. Ženevskim sporazumom okončan je rat između Francuske i Indokine i podijeljena kolonija na tri nacije: Laos, Kambodža i Vijetnam. Potonja je bila podijeljena na dvije različite zemlje sve do referenduma o ujedinjenju 1956. godine.
  • 1955. Američka CIA pomaže generalu Ngo Dinh Diemu da izvede državni udar u Južnom Vijetnamu i uspostavlja diktatura vojska da spriječi izbore.
  • 1959. Počinje oružani otpor u Južnom Vijetnamu, sponzoriran od strane njegove sjeverne sestre, što dovodi do građanskog rata.
  • 1961. Predsjednik Sjedinjenih Država John F. Kennedy obećava vlada iz Južnog Vijetnama njegovu pomoć protiv "komunističkog terorizma".
  • 1964. Pobjede ustaničke vojske daju joj kontrolu nad 60% zemlje. SAD izmišljaju povod za ulazak u rat s incidentom u Tonkinskom zaljevu, lažnim napadom na svoje pomorske snage.
  • 1965. Masovna američka bombardiranja u Sjevernom Vijetnamu i iskrcavanje njegovih trupa po prvi put. Kao odmazdu, Viet Cong diže u zrak američko veleposlanstvo u Saigonu.
  • 1967. Od svojih 485 000 ljudi u Vijetnamu, SAD je izgubio više od 16 000. U Južnom Vijetnamu uspostavljen je predsjednički režim koji zamjenjuje proameričku diktaturu.
  • 1969. Počinju pariške konferencije i predsjednik Sjedinjenih Država Nixon najavljuje repatrijaciju 25.000 vojnika.
  • 1970-1. Sjevernoamerička invazija na Kambodžu, a zatim i na Laos, u potjeri za komunističkim vojskama tih zemalja, izazivajući pustoš na seljačkom stanovništvu.
  • 1972. Obustava pregovora. Operacije američkog bombardiranja Linebacker i Linebacker II.
  • 1973. U Parizu je potpisan prekid vatre. SAD napušta rat.
  • 1976. Počinje proljetna ofenziva koja će navesti komunističke postrojbe da zauzmu Saigon i okončaju rat.

Uzroci rata u Vijetnamu

Sjeverni Vijetnam pokušao je ponovno ujediniti zemlju pod komunističkom vladom.

Treba imati na umu da su Vijetnam, kao i Laos i Kambodža, bili francuske kolonije Azija, da nakon Drugog svjetskog rata našli su idealan trenutak da proglase svoju neovisnost.

Međutim, nova država se nije mogla pomiriti s dvije radikalne tendencije u svojoj sredini, te se na kraju podijelila na dvije različite zemlje iz 17. paralele: Sjeverni Vijetnam i Južni Vijetnam.

Do rata je došlo zbog činjenice da su SAD prekinule pokušaje ponovnog ujedinjenja zemlje pod nacionalističkom koalicijom u koju su intervenirali svi politički sektori, financirajući korumpiranu, okrutnu i neučinkovitu diktaturu.

To je mobiliziralo narodni ustanak i formiranje Fronte nacionalnog oslobođenja, što je izazvalo građanski rat u Južnom Vijetnamu. Ovu situaciju iskoristio je Sjeverni Vijetnam da pokuša ponovno ujediniti zemlju pod a komunistička vlast.

Posljedice Vijetnamskog rata

Osim tragičnih i nenadoknadivih posljedica koje ostavljaju svi ratovi, poput milijuna mrtvih građana, prognanika ili izbjeglica, Vijetnamski rat nanio je tešku štetu infrastrukturi i vegetaciji zemlje, zbog uporabe napalma i kemijskog oružja. Ostale posljedice su bile:

  • Ponovno ujedinjenje i obnova Vijetnama. Pod istom zastavom i singl vlada. Ekonomski i socijalni izazovi ove nove vlade bili su posebno teški, s obzirom na stanje propasti u kojem je rat napustio zemlju.
  • Sjedinjene Države su pretrpjele porazan poraz. Bio je to vrlo težak udarac vojnom i političkom imidžu zemlje u svijetu, koji je promijenio predodžbu koju je ovaj narod imao u svijetu i što je njegovo stanovništvo imalo o sebi.
  • Komunistički pokreti u Laosu i Kambodži. Nakon što su SAD poražene, revolucionarni vođe iz susjednih zemalja našli su povoljnu perspektivu za svoje totalitarnim režimima.

Tko je pobijedio u Vijetnamskom ratu?

SAD je pristao povući svoje trupe 1973., kada je u Parizu potpisan prekid vatre.

Vijetnamski rat je dobio Viet Cong, kada je SAD pristao povući svoje trupe 1973., kada je u Parizu potpisan prekid vatre. Međutim, Južni Vijetnam bio je prepušten svojoj sudbini usred sukoba, a 1976. godine komunističke postrojbe zauzele su njegov glavni grad u Saigonu i svrgnule vladu, uspostavivši prisilno ponovno ujedinjenje zemlje pod vlašću Hanoija.

!-- GDPR -->