Objašnjavamo što je bit, koje su njegove različite namjene i metode na koje se ova računska jedinica može izračunati.
Što je bit?
U računalstvo naziva se bit (akronim na engleskom zaBinarni broj, odnosno "binarna znamenka") na vrijednost iz binarnog brojevnog sustava. Ovaj sustav je tako nazvan jer se sastoji od samo dvije osnovne vrijednosti: 1 i 0, s kojima se može predstaviti beskonačan broj binarnih uvjeta: uključeno i isključeno, istinito i netočno, sadašnje i odsutno itd.
Bit je, dakle, minimalna jedinica informacija koju koristi računalstvo, čiji su svi sustavi podržani navedenim binarnim kodom. Svaki bit informacija predstavlja određenu vrijednost: 1 ili 0, ali kombiniranjem različitih bitova može se dobiti mnogo više kombinacija, na primjer:
2-bitni model (4 kombinacije):
00 - Oba isključena
01 - Prvo, drugo
10 - Prvo uključeno, drugo isključeno
11 - Oba na
S ove dvije jedinice možemo predstaviti četiri bodovne vrijednosti. Pretpostavimo sada da imamo 8 bitova (jedan oktet), što je u nekim sustavima ekvivalentno abajt: dobivate 256 različitih vrijednosti.
Na taj način binarni sustav djeluje pazeći na vrijednost bita (1 ili 0) i njegovu poziciju u predstavljenom nizu: ako je uključen i pojavljuje se na poziciji lijevo, njegova se vrijednost udvostručuje, a ako pojavljuje se desno, prerezan na pola. Na primjer:
Za predstavljanje broja 20 u binarnom obliku
Binarna vrijednost neto: 10100
Brojčana vrijednost po poziciji: 168421
Rezultat: 16 +0 +4 +0 + 0 =20
Drugi primjer: predstaviti broj 2,75 u binarnom obliku, uz pretpostavku da je referenca u sredini slike:
Binarna vrijednost neto: 01011
Brojčana vrijednost po poziciji: 4210.50.25
Rezultat: 0 +2 +0 +0,5 + 0,25 =2,75
Bitovi u vrijednosti 0 (isključeno) se ne broje, samo oni vrijednosti 1 (uključeno), a njihov numerički ekvivalent se daje na temelju njihove pozicije u nizu, kako bi se tako formirao mehanizam predstavljanja koji će se kasnije primijeniti na alfanumeričke znakove (tzv. ASCII).
Na taj način, operacije mikroprocesori od računala- Mogu postojati 4, 8, 16, 32 i 64 bitne arhitekture. To znači da mikroprocesor rukuje tim internim brojem registara, odnosno kapacitetom proračuna koji posjeduje aritmetičko-logička jedinica.
Na primjer, prvi računala x86 serija (Intel 8086 i Intel 8088) imala je procesori 16-bitni, a zamjetna razlika između njihovih brzina nije bila toliko povezana s njihovim kapacitetom obrade, koliko uz dodatnu pomoć 16-bitne odnosno 8-bitne sabirnice.
Slično, bitovi se koriste za mjerenje kapaciteta pohrane digitalne memorije.