• Što je biom?
• Vrste bioma
• Primjeri bioma

Objašnjavamo što je biom i koje vrste bioma postoje. Osim toga, primjeri bioma: pustinja, stepa, tundra, džungla i još mnogo toga.

Zemlja koji predstavlja uniformnosti u smislu vrijeme, floru i faunu, čineći tako područje koje se može identificirati na temelju vrste i raznolikosti ekosustava da je u njemu moguće pronaći.

Isti biom, dakle, može imati različite lokalne nazive, ali se uvijek smatra ista biogeografska kategorija, sa stabilnim ekološkim karakteristikama. Ovaj pojam ne treba brkati s drugim kao npr ekozona, stanište ili ekoregije.

Stoga, uzimajući u obzir osnovne i određujuće karakteristike, kao što je visina, zemljopisna širina, temperatura, vrste ja obično i margine oborine, moguće je pratiti skup bioma prisutnih u kopnena površina, obraćajući pažnju na odnose između tla, vegetacije i faune, definirati svaki zasebno. Ovo je posebno važan klasifikacijski zadatak za biologe, ekologe i konzervatore.

Broj bioma u svijetu je konačan i obuhvaća sva dosad poznata mjesta. Prema WWF-u, postoji 14 kopnenih bioma, 14 slatkovodnih i 7 morskih bioma.

Vrste bioma

Biomi se klasificiraju prema različitim sustavima, no najčešće se koriste oni WWF-a, Holdridgea, Whittakera, Waltera i Baileya. Svaki se sustav temelji na vlastitim pravilima, uzimajući u obzir fizičke, geografske, klimatske i biotičke uvjete koji utječu na svaku regiju. Dakle, može se govoriti o:

• Zemaljski biomi. One koje se odvijaju na kopnu, odnosno negdje na kontinentalnom pojasu, bilo na ravnicama, planine ili pustinje bilo koje prirode.
• Morski biomi. Oni koji se nalaze u rezervoarima slane vode: mora i oceanima, kao i kontinentalne obale.
• Slatkovodni biomi. Oni koji se odvijaju u jezerima, rijekama i drugim akumulacijama Voda slatko, kao i njihove obale.

Primjeri bioma

Pustinja. Pretežno aridni biom, s malo oborina i kserofitnom vegetacijom, ako postoji. Ima i toplih, poput one koja pokriva sjever Afrika (pustinja Sahara) i smrznute ili polarne, poput plato Antarktički led, toliko hladan da tekuća voda ne postoji. Također se javljaju na pjeskovitim, stjenovitim i ledenim tlima. Gotovo trećinu planeta prekriva ova vrsta bioma: 50 milijuna četvornih kilometara (53% toplo, a ostatak hladno).

Stepa. Biom s malo oborina, ravničarski teritorij i zeljasta vegetacija (najviše grmlje i korov) koja je obično udaljena od mora. Imaju široku toplinsku varijaciju i tla bogata mineralima, ali oskudna organski materijal pa stoga nije baš plodna. Može se smatrati pustinjom, odnosno hladnom i kamenitom pustinjom, poput stepa Azija, Sjeverna Amerika i argentinska Patagonija, odnosno visoka visoravan andske Pune.

Tundra. Biom niskih temperatura i smrznutih tala, niske vegetacije tipične za polarne zone, zauzima gotovo petinu ukupne površine planeta. Prevladavaju mahovine, lišajevi i močvarna tla, bogata u tresetišta. Česta je u Sibiru, Aljasci, Kanadi i Grenlandu, kao i na krajnjem jugu Čilea i Argentine, regijama s hladnom klimom i ljeto kratke, čije maksimalne temperature ne prelaze 10°C. Povremeno može doći do smrzavanja tla (vječni led).

Tajga. Nazovi odmah borealna šumaOvaj biom je najveći šumski rezervat na planetu, sastavljen gotovo isključivo od visokih četinjača i zimzelenih biljaka, poput jele, javora i borova, te bogate biljojede faune. Oni su ekskluzivni za sjevernu hemisferu: Sibir i europsku Rusiju, Aljasku i Kanadu.

Livada. Preovlađujući biom umjerenih travnjaka i grmlja, u područjima s niskim količinama padalina (oko 300 do 1500 mm godišnje), nesposoban ugostiti šume, ali bez da postanu pustinjska područja. Tlo mu je plodno s obilnim slojevima, proizvod kratkog vijeka vegetacije. Idealno za uzgoj prehrambenih biljaka, s hladnim zimama i vrućim ljetima, tipično za sjevernoamerička područja ili argentinske pampe.

Prašuma. Ovaj biom se prostire blizu ekvatora, u Južnoj Americi (Amazona), u Africi ( džungla Konga), u Aziji i Oceanija. Najzastupljenija je u biomasa na planeti: visoka i bujna vegetacija s obilnom krošnjom, koja jamči plodno i vlažno tlo, s vrlo čestim i obilnim godišnjim padalinama i toplom klimom, bez zime. Oni su veliki rezervoar bioraznolikost planeta (50% svih poznatih vrsta) u pojasu manjem od 7% zemljine površine.