Objašnjavamo što je iskaz problema u istraživačkom projektu, koja je njegova funkcija i kako je napisati.
Izjava o problemu
U metodologija, poznat je kao nevolje na jedan od početnih koraka u definiranju a istražni projekt, koji se obično izražava kao prvi dio a Nacrt ili nacrt.
U ovom trenutku istraživač detaljno opisuje koja je to specifična tema koja ga zanima i na koji način predlaže da o tome razmišlja. To je bitno, budući da se nijedan problem ne može riješiti bez da ga prethodno identificirate i pravilno shvatite.
Stoga se iskaz problema može shvatiti kao temelj istraživanje sama, u kojoj se pokušava odgovoriti na pitanje koja stvar?, odnosno "što ćemo istražiti?" ili "koji je to problem na koji ćemo dati odgovor?"
Očito, kada ovdje govorimo o problemu, tu riječ ne bismo trebali razumjeti isključivo doslovno. Problem istraživanja može se, ali ne mora prevesti u konkretan problem u svakodnevnom životu; i može doista biti donekle problematično, zahtijevajući primjenjivo rješenje (kao što je izlječenje bolesti) ili se može sastojati od teoretskog problema, u nedostatku valjanog odgovora koji bi dovršio viziju svijeta.
S druge strane, konstatacija problema ima ključnu ulogu u definiranju teme istraživanja. Dobro definiran projekt imat će veće šanse za uspjeh, budući da ciljevi Identificirat će se konkretne mjere i dobro trasirati putovi ka njihovom ostvarenju.
Na primjer: nije isto istražiti lijek za rak, dakle, općenito, nego istražiti učinak određenog lijeka kod pacijenata koji boluju od određene specifične vrste raka i koji imaju istu dobnu skupinu. Ova se logika može primijeniti na bilo koju temu istraživanja, znanstveno, humanističko ili društveno-znanstveno.
U tom smislu, u postavljanju problema moramo:
- Identificirati problem, odnosno pronaći konkretnu temu istraživanja i njezine moguće rubove, složenost i poteškoće.
- Razgraničiti problem, odnosno identificirati našu točku pristupa problemu i koliko daleko namjeravamo ići, shvaćajući da ćemo istražiti unutar kontekst (stvarno, imaginarno, teorijsko) određeno.
Na taj način, iskazivanje problema mora biti tekst koji se deskriptivno obrađuje na temu istraživanja, bez nuđenja rješenja, zaključaka, krivnje i bez napredovanja postupaka. Tim stvarima će se baviti opravdanost istrage i teorijski okvir i/ili metodološki okvir.
Kako napisati izjavu o problemu?
Izjava o problemu obično je prvo formalno poglavlje projekta i trebala bi biti napisana u a proza koncizan, do točke, koherentan, a svoje ideje morate organizirati tako da se kreću od najopćenitije teme istraživanja prema najspecifičnijoj.
Drugim riječima, ako nas zanima proučavanje mogućeg utjecaja nadrealizma na baskijsku arhitekturu, vjerojatno bismo trebali prvo krenuti od potonjeg, njegovog regionalnog značenja, a zatim krenuti prema specifičnim obilježjima zbog kojih mislimo da bi nadrealizam mogao biti uključeni.
Ili, naprotiv, možemo krenuti od nadrealizma i njegove kulturne važnosti u Europi 20. stoljeća, a zatim istražiti jedinstvene značajke koje dijeli sa španjolskom arhitekturom, unutar koje ćemo proučavati baskijski.
Sada, nastavljajući ono što je gore rečeno, pisanje izjave o problemu mora odgovoriti na sljedeće konceptualne korake:
- Identificirajte problem. Prvo što moramo učiniti je reći o čemu se radi. Opišite ga, odvojite ga od niza sličnih tema, odnosno prvo mu pristupite iz opće perspektive, a zatim idite prema konkretnom problemu.
Na primjer, ako namjeravamo proučavati incidenciju antibiotika na životni vijek svinja na farmi, vjerojatno bismo trebali identificirati problem utvrđivanjem važnosti svinja u suvremenoj prehrani i kako se smanjuje životni vijek svinja na farmi. je zapažena i zabrinjavajuća pojava. - Kontekstualizirajte problem. Nakon što je problem identificiran, moramo ponuditi kontekst o njemu, odnosno govoriti manje općenitim riječima, idući prema specifičnom objektu proučavanja. To podrazumijeva razmatranje pitanja poput gdje? kada? tko? kad je potrebno.
Nastavljajući s prethodnim primjerom, naše proučavanje svinja i antibiotika vjerojatno nije svjetsko, već uzima u obzir svinje iz specifičnog područja naše zemlje, gdje je smanjenje očekivanog životnog vijeka primjetnije, a samo nekoliko specifičnih obora u tome cijelu regiju, u kojoj se zna da se daje antibiotik koji proučavamo, a ne drugi. - Definirajte problem. Konačno, razgraničenje problema podrazumijeva nuđenje podaci konkretniji, konkretniji i točniji naš pristup problemu: odakle krenuti? kamo želimo ići? Koja bi mogla biti neka važna ograničenja? Sve se to mora uzeti u obzir.
Primjer proučavanja svinja, dakle, razgraničio bi njihov problem objašnjenjem da se prisutnost dotičnog antibiotika može utvrditi tek nakon nekog vremena nakon što se svinja rodi, nakon cjepiva i kada se počnu debljati, pa se antibiotik ima vremena djelovati na vašu jetru i izazvati neki unaprijed određeni učinak, za koji se sumnja da je odgovoran za preranu smrt. To je zbog određenog spoja antibiotika koji se može detaljnije objasniti i razlog je zašto će se taj antibiotik proučavati, a ne drugi.
Imajmo na umu da niti jedna konstatacija problema neće točno i nedvojbeno odgovoriti na ovu konceptualnu shemu, već da je tako treba razmišljati kako bismo organizirali naše ideje. Stoga se ne bismo trebali brinuti hoće li se identifikacija i kontekstualizacija, u najmanju ruku, pokazati kao jedno.
Konačno, opis problema obično traje nekoliko stranica, ovisno o složenosti problema i pristupu istrazi, ali ni u kojem slučaju neće biti puki Uvod na temu (ili na projekt). Ako je izjava ispravno napisana, iz nje bi naknadno trebali proizaći razlozi za opravdanost i opći cilj istrage.