- Što su redni brojevi?
- Razlika između rednih i kardinalnih brojeva
- Kako se pišu redni brojevi?
- Kako se kardinalni broj pretvara u redni broj?
- Redni brojevi od 1 do 1000
Objašnjavamo što su redni brojevi, kako se pišu i njihove razlike od kardinalnih brojeva. Također i redne brojeve od 1 do 1000.
Što su redni brojevi?
U matematika, redni brojevi su oni koji, umjesto da označavaju broj stvari na koje se odnosi, označavaju red stvari unutar određenog niza ili niza. Odnosno, to su brojevi kojima izražavamo poredak ili slijed stvari, umjesto njihovu količinu.
Na primjer, dana bilo koja tri elementa u nizu 1, 2, 3, kažemo da je 1 prvi element, 2 je drugi a tri je treći. To su, upravo, njihovi ordinali, a razlikuju se od kardinalnih brojeva, kojima se količine izražavaju na uobičajeni način.
Redni brojevi imaju svoj korelat u idiom u redni pridjevi. Kao takvi, obdareni su rodom i brojem i obično se koriste u zajedničkom jeziku do desetog ili dvanaestog, budući da odatle postaju kompliciraniji. Normalno je da se redni brojevi iznad te točke zamijene kardinalnim brojevima (tako se Ivan XXIII može reći "Ivan dvadeset i treći" umjesto "Ivan dvadeset treći").
Razlika između rednih i kardinalnih brojeva
Kardinalni brojevi su prirodni brojevi koji služe za izražavanje količine, odnosno određenog broja stvari. Na primjer, kada kažemo da imamo pet prstiju na svakoj ruci, mi ih numeriramo i stoga koristimo glavne brojeve da izrazimo ukupan broj izbrojanih prstiju: pet (5) U svakoj ruci, deset (10) ukupno.
No, kada treba poredati prste na šaci i brojati ih od palca do malog prsta, više nam nije važno koliko ih ima, nego kojim redom su. Dakle, možemo reći da je palac prvi (1.), indeks drugi (2°), sredina treći (3°), poništenje Četvrta (4.) i mali prst peti (5.), a za to smo posegnuli za rednim brojevima, jer služe za izražavanje reda i slijeda, umjesto ukupne količine.
Kako se pišu redni brojevi?
Redni brojevi se pišu pomoću znaka koji ih prati i razlikuje od glavnih brojeva: znaka stupnja (°). Tako, na primjer, broj jedan (1) postaje prvi (1°). Moguće je da se ovaj simbol zamijeni slovom "a" u voladato (a) kada je potrebno razlikovati ženski rod od referenta: prvi (1a).
S druge strane, nazivi rednih brojeva nastaju upotrebom sufiksi specifične, koje služe za izražavanje pojma date količine. Ti su se sufiksi kroz povijest jezika dosta mijenjali i zato nam se danas mogu činiti čudnima. Glavni sufiksi su:
- -ero/era, korišteno u prvom od ordinala, kao u prvi (1°) bilo treći (3°).
- -to/ta, najčešći sufiksi među ordinalima, kao u peti (5°) ili šesti (6°).
- -eno/ena, uključeno u srednjovjekovni španjolski, ali izgubljeno osim u slučaju deveti (9°).
- -avo/ava, koristi se samo za razlomke. Na primjer: a četrnaesti (1/14).
- –th/th, koristi se samo za redne desetice: deseti (10°), dvadeseti (20°), i tako dalje.
Osim toga, ponekad se redni pridjevi mogu skratiti i za to se koriste glavni brojevi i sufiks koji odgovara rednom broju, nakon čega slijedi točka. U ovom slučaju također se poštuju spolne potrebe referenta. Na primjer: prvi slučajno se 1., drugi slučajno se 2. Y deseti slučajno se 10ma.
S druge strane, postoje neke iznimke od upotrebe ordinalnih pridjeva, kao u slučaju prvi Y treći, koji kada zauzimaju mjesto uz imenicu gube zadnji samoglasnik: “We take the prvi vlak dana”, a ne “prvi vlak dana”.
Kako se kardinalni broj pretvara u redni broj?
Ova transformacija je krajnje jednostavna: samo dodajte odgovarajući redni znak (°) pored kardinalnog broja, kako biste ga pretvorili u redni. U slučaju da želimo napisati njegov naziv, dovoljno je naučiti naziv odgovarajućeg rednog broja.
Redni brojevi od 1 do 1000
Ispod možemo vidjeti redne brojeve od 1 do 1000, s pripadajućim nazivom:
| Kardinalni broj | Redni broj | Redno ime (muški, ženski) |
| 1 | 1° | prvi, prvi (ponekad prvi) |
| 2 | 2° | drugi, drugi |
| 3 | 3° | treći, treći (ponekad treći) |
| 4 | 4° | četvrti, četvrti |
| 5 | 5° | peti, peti |
| 6 | 6° | šesti, šesti |
| 7 | 7° | sedmi, sedmi |
| 8 | 8° | osmi, osmi |
| 9 | 9° | deveti, deveti |
| 10 | 10° | deseti, deseti |
| 11 | 11° | jedanaesti, jedanaesti |
| 12 | 12° | dvanaesti, dvanaesti |
| 13 | 13° | trinaesti, trinaesti |
| 14 | 14° | četrnaesti, četrnaesti |
| 15 | 15° | petnaesti, petnaesti |
| 16 | 16° | šesnaesti, šesnaesti |
| 17 | 17° | sedamnaesti, sedamnaesti |
| 18 | 18° | osamnaesti, osamnaesti |
| 19 | 19° | devetnaesti, devetnaesti |
| 20 | 20° | dvadeseti, dvadeseti |
| 21 | 21° | dvadeset i prvi, dvadeset prvi |
| 22 | 22° | dvadeset drugi, dvadeset drugi |
| 23 | 23° | dvadeset treći, dvadeset treći |
| 24 | 24° | dvadeset i četvrti, dvadeset i četvrti |
| 25 | 25° | dvadeset peti, dvadeset peti |
| 26 | 26° | dvadeset šesti, dvadeset šesti |
| 27 | 27° | dvadeset i sedmi, dvadeset i sedmi |
| 28 | 28° | dvadesetosmi, dvadesetosmi |
| 29 | 29° | dvadeset deveti, dvadeset deveti |
| 30 | 30° | trideseti, trideseti |
| 40 | 40° | četrdeseti, četrdeseti |
| 50 | 50° | pedeseti, pedeseti |
| 60 | 60° | šezdeseti, šezdeseti |
| 70 | 70° | sedamdeseti, sedamdeseti |
| 80 | 80° | osamdeseti, osamdeseti |
| 90 | 90° | devedeseta, devedeseta |
| 100 | 100° | stotinjak, stotinjak |
| 200 | 200° | dvjestotinjak, dvjestotinjak |
| 300 | 300° | tristoti, tristoti |
| 400 | 400° | četiristoti, četiristoti |
| 500 | 500° | pedeseti, pedeseti |
| 600 | 600° | šezdeseti, šezdeseti |
| 700 | 700° | sedamstoti, sedamstoti |
| 800 | 800° | osamstoti, osamstoti |
| 900 | 900° | devetstoti, devetstoti |
| 1000 | 1000° | tisućiti, tisućiti |