Objašnjavamo što su voljni i nevoljni pokreti, karakteristike svakog od njih i razne primjere.
Što su voljni i nevoljni pokreti?
Ljudsko tijelo, kao i tijelo drugih živa bića obdaren a živčani sustav, sposoban je za različite oblike kretanja, kao što su voljni pokreti i nevoljni ili refleksni pokreti. Kao što mu naziv govori, prvi ovise o našoj volji i podložni su našoj kontroli, dok su drugi izvan volje i javljaju se sami.
Budući da ovise o živčanom sustavu, ti se pokreti nazivaju i živčani činovi, a svaki od njih ovisi o drugom organu u tijelu: kod dobrovoljaca je uglavnom uključen mozak, dok one nevoljne izvodi leđna moždina, tj. je, javljaju se bez zahvaćanja mozga.
Obje vrste pokreta bitne su za opstanak i prilagodbu organizma. Međutim, svaki od njih reagira na različite podražaje i specifične uvjete.
Dobrovoljni pokreti su oni koji omogućuju živim bićima da donose odluke, provode konkretne akcije i planiraju, odnosno aktivno brinu o svojoj dobrobiti. Dok refleksi reagiraju na mnogo primitivniju i primarniju razinu samoodržanja, to jest, oni utjelovljuju sklonost samog tijela da se zaštiti.
Svaku vrstu pokreta možemo posebno okarakterizirati:
Voljni pokreti. Kao što smo rekli, to su oni u koje intervenira savjest, pa možemo odlučiti hoćemo li ih činiti ili ne, na koji način i koliko dugo. Općenito, oni imaju određenu svrhu i uče se, odnosno njihova realizacija ovisi o praksi, a ne možemo ih raditi u nesvijesti ili u snu. Ovi se pokreti odvijaju prema sljedećoj shemi:
- Naša osjetila primaju podražaj iz okoline, a živčani sustav prenosi informacije u mozak.
- Informacije se obrađuju i javlja se odgovor u prednjem režnju mozga.
- Odgovor se preko živčanog sustava prenosi na leđnu moždinu, a odatle na mišiće potrebne za kretanje.
Nevoljni pokreti Oni su oni u kojima svijest ne intervenira, već se javljaju "automatski", zbog čega se nazivaju i refleksnim pokretima. Mnogi se, iz tog razloga, javljaju kod osoba koje spavaju ili su u komi. Obično su brzi, nevoljni i općenito ovise o intenzitetu podražaja koji ih uzrokuje.
Međutim, mnoge od njih mogu se u određenoj mjeri ukrotiti ili kontrolirati. Izvođenje ovog pokreta uključuje sljedeće faze:
- Proizvodi se vanjski podražaj koji se hvata osjetilima i prenosi živčani sustav.
- Informacija iz podražaja stiže do leđne moždine i pokreće automatski odgovor koji zaobilazi mozak.
- Odgovor se odmah prenosi na mišiće koji će ga morati izvršiti od strane živčanog sustava.
Primjeri voljnih pokreta
Nije teško pronaći primjere dobrovoljnih pokreta. Služi svemu što radimo s izričitom svrhom i kroz naučene obrasce, kao što su:
- Ples
- Očešljajte kosu
- Obrijati bradu
- Igrati nogomet
- Dizanje utega
- Zabijanje šrafa ili zabijanje čavala
- Govoriti
- Jesti
- Pisati
- Ulijte si čašu vode
- Pomesti sobu
- Voditi ljubav
- Voziti auto
- Svirajte glazbeni instrument
Primjeri nevoljnih pokreta
Možda mnogi od njih svaki dan prođu nezapaženo, koliko su automatski, ali ne bi trebalo biti teško prepoznati nevoljne pokrete kao što su:
- Sline
- Ubrzajte otkucaje srca
- Povlačenje ruke prije bolnog podražaja (uboda, opekline)
- Kretanje sisanja dojenčadi
- Refleks koljena koji nas liječnici provjeravaju
- Zaštitite glavu od udarca rukama
- Refleks gagiranja kada nešto začepi grlo