• Što je arhipelag?
• Zašto nastaju otoci?
• Vrste arhipelaga
• Primjeri arhipelaga

Objašnjavamo što je arhipelag, kako nastaju otoci koji ga čine, njihove vrste i primjeri iz različitih dijelova svijeta.

Otoci koji čine arhipelag obično su vrlo brojni.

Što je arhipelag?

U geografija, arhipelag se naziva skup otoci grupirane u relativno malom pomorskom dijelu, odnosno ne previše udaljene jedna od druge, iako su obično vrlo brojne. Osim samih otoka, u arhipelazima mogu postojati i druge vrste otočića, ključeva i grebena.

Izraz arhipelag dolazi od grčkog arh ("Superior") i pelagos ("more"). Bio je to izraz koji se u klasičnoj antici koristio za označavanje Egejskog mora ("gornje more" ili "glavno more"), budući da je bilo puno otoka. U kasnijim vremenima počelo se koristiti za nazivanje otoka Egejskog mora, a time i skupina otoka koji im nalikuju.

Arhipelazi su brojni u svijetu, iako je većina koncentrirana u jugoistočnoj Aziji i između sjeveroistočne obale Sjedinjenih Država i Grenlanda.

Zašto nastaju otoci?

Mnogi arhipelazi uključuju velika prostranstva koralja.

Otoci su proizvod različitih geoloških procesa, odnosno promjena koje su Zemljina kora u vremenu. Kako se formiraju kontinentima, nastaju i otoci različitih tipova. U tom smislu možemo govoriti o:

• Kontinentalni otoci, koji imaju isto porijeklo kao i ostatak kontinenta, a zapravo su s njim povezani epikontinentalnim pojasom, iako su na površini odvojeni plitkim vodenim tijelom (ne više od 200 metara dubine). Mnogi od njih bili su dio samog kontinenta u prošlim vremenima kada je razina vode u oceanu bila niža.
• Vulkanski otoci, koji su rezultat djelovanja vulkani podmornice, odnosno od taloženja podzemnih materijala na površini, gdje se hlade i postaju čvrsto tlo. Oni su najnovija vrsta otoka od svih.
• Mješoviti otoci, kod kojih se seizmičko ili vulkansko djelovanje kombinira sa samom kontinentalnom pločom, što dovodi do kombinacije prethodna dva slučaja.
• Koraljni otoci, obično ravni i niski, nastali zbog nakupljanja koraljnog materijala u plitkoj podvodnoj platformi, obično vulkanskog tipa.
• Sedimentni otoci, odnosno rezultat nakupljanja sedimenata, uglavnom na ušćima velikih rijeka koje nose značajne količine pijeska, šljunka, mulja i drugih materijala, koji se tijekom vremena zbijaju i skrućuju. Oni općenito tvore deltu na ušću rijeke.
• Fluvijalni otoci, koji nastaju u sredini rijeka zbog promjene toka ili korita, koji omogućuju nastanak čvrstih grebena, plićaka ili poplavnih močvarnih udubljenja.

Vrste arhipelaga

Slično, otočja se klasificiraju prema svom geološkom podrijetlu, ali se u ovom slučaju razlikuju samo dvije kategorije:

• Oceanski arhipelazi, koji se sastoje od otoka uglavnom vulkanskog podrijetla, koji nisu dio nijedne kontinentalne ploče.
• Kontinentalni arhipelazi, koji se sastoje od kontinentalnih otoka, odnosno otoka koji su dio kontinentalne ploče, iako su od nje odvojeni plitkim nastavcima vode.

Primjeri arhipelaga

Otoci Galapagos dom su drugog po važnosti morskog rezervata na svijetu.

Slijede primjeri arhipelaga u različitim dijelovima svijeta:

• Havajski arhipelag, koji se nalazi u sjevernom Pacifiku i pripada Sjedinjenim Državama, sastoji se od devet otoka i atola, od kojih je najveći upravo otok Havaji. To je najizoliraniji arhipelag na planeti.
• Otoci Galapagos, koji pripadaju Ekvadoru i nalaze se 1000 km od njegove obale, u ocean Mirno. Sastoji se od trinaest otoka vulkanskog podrijetla i još 107 malih otočića, koji su drugi najvažniji morski rezervat na planetu, proglašen mjestom svjetske baštine od strane UNESCO-a godine 1978.
• Otočje Kanarskih otoka, koji se nalazi na sjeverozapadnoj afričkoj obali i politički pripada Španjolskoj, sastoji se od osam otoka, pet otočića i osam stijena. To je skupina vulkanskih otoka koji se nalaze na afričkoj kontinentalnoj ploči i dio su prirodne regije Makaronezije.
• Otočje Chiloé, smješteno u južnom Čileu, sastoji se od velikog otoka (Isla Grande de Chiloé) i značajnog broja manjih otoka, raspoređenih u skupine od tri i četiri oko najvećeg. Ovaj arhipelag odgovara podnožju brda planinski lanac čileanske obale, potopljena osim svojih vrhova.
• Otočje Los Roques, koje pripada Venezueli i nalazi se 176 km od glavnog grada, u Atlantskom oceanu, i na njemu se nalazi najveći koraljni greben u Karipskom moru. Ima neobičan oblik atola, češći u Tihom oceanu, a sastoji se od oko 42 ključa s unutarnjom lagunom i 1500 km koraljnih grebena.
• Malajski arhipelag, koji se također naziva Insulindia, otočna je regija jugoistočne Azije, smještena između Indijskog i Tihog oceana, i pokriva u potpunosti ili djelomično teritorij sedam zemalja: Bruneja, Filipina, Indonezije, Malezije, Papue Nove Gvineje, Singapura i Orijentalni Timor. Postoji više od 25.000 različitih otoka, grupiranih u tri skupine: Sundski otoci, Molučki otoci i Filipinski otoci.