republika

Društvo

2022

Objašnjavamo što je republika, njene karakteristike, vrste i primjere. Također, odnos prema demokraciji i monarhiji.

Republika ima vladu koju podržavaju demokratske institucije.

Što je republika?

Republika je a oblik vladavine i organizacija Stanje, u kojem javnu vlast vrše predstavnici naroda, vezani tijelom zakonima uspostavljena za sve (odnosno Ustav), a u okviru odvajanja javne ovlasti.

Riječ republika dolazi iz latinskog Res publica, “Javna stvar”, odnosno sfera javnog ili državnog interesa. Termin je prvi put upotrijebljen oko 500. godine. C., na samom početku republikanske vlasti starog Rima, koja je trajala do 27. pr. Kad je postala monarhija.

U to vrijeme republika se sastojala od djelomičnog oblika demokracija, u kojem je aristokracija (patriciji) zauzela mjesta u rimskom senatu, a među njima su dva konzula ili viceguvernera birana glasovanjem svih građana slobodan iz Rima.

Međutim, ono što se danas podrazumijeva pod republikom razlikuje se od drevne upotrebe i općenito se odnosi na vladavinu prava i podjelu javnih vlasti. U tom smislu, postojanje republike je u suprotnosti s hvatanjem političke moći od strane jedne osobe, kao što se događa u autokracijama, ili s doživotnim imenovanjem javnih funkcija, kao što se događa u monarhijama.

Kada govorimo o republici, danas obično mislimo na a vlada održavaju svoje demokratske institucije, u kojima su svi građani jednaki pred zakonom. Ova ideja republike nastala je nakon Francuska revolucija 1789., u kojoj je ukinuta tradicionalna francuska monarhija. Unatoč tome, postoji određena margina dvosmislenosti oko uporabe izraza, ovisno o razmatranom stajalištu.

Karakteristike republike

Općenito, republika ima sljedeće temeljne karakteristike:

  • Aktivno političko sudjelovanje građana, odnosno javno i otvoreno upravljanje državnim aktima, te mogućnost da bilo koji građanin aktivno sudjeluje u političkom djelovanju.
  • Ravnopravna zastupljenost građana u institucije, odnosno da državne institucije vode predstavnici naroda, te da niti jedna nema prioritet niti prioritet nad ostalima, niti je podložna drugačijim temeljnim pravilima.
  • Sloboda i jednakost pred zakonom za građane, tako da su javna i privatna sfera odvojene i imaju svoj regulatorni okvir, koji jamči slobodno individualno, kulturno, gospodarsko, društveno i političko djelovanje.

Republikanski tipovi

Postoje različiti načini za klasifikaciju republika. Na primjer, na temelju njihovog poštivanja demokratskih vrijednosti, možemo govoriti o:

  • Demokratske republike, kada se njihova vlast bira neposrednim ili neizravnim glasovanjem naroda, a ljudska prava temeljna.
  • Autoritarne republike, kada vlast jednostrano provodi neka politička frakcija, koja monopolizira institucije i krši demokratske oblike. One mogu biti jednostranačke republike, na primjer, u kojima postoji samo jedna moguća politička stranka: ona koja vrši vlast.

Istodobno ih možemo razlikovati prema njihovoj konstituciji izvršne vlasti u:

  • Predsjedničke republike, kada je Izvršna moč u rukama je predsjednika izabranog na temelju glasovanja.
  • Parlamentarne republike, kada izvršnu vlast kontrolira premijer izabran iz redova zakonodavnu vlast, odnosno parlamenta, a njegove su funkcije u velikoj mjeri podvrgnute ovoj instituciji.
  • Polupredsjedničke republike, one koje pokušavaju spojiti prethodna dva slučaja, birajući predsjednika narodnim glasovanjem, ali i premijera s kojim moraju dijeliti vlast. Poznato je kao dvoglava država.

Druga moguća klasifikacija ispunjava teritorijalne kriterije države i razlikuje:

  • Unitarne republike, u kojima cijelu državu vodi jedan centar političke moći, u glavnom gradu, s regionalnim delegacijama ili izaslanicima imenovanim iz središta.
  • Federativne (ili konfederativne) republike, u kojima je teritorija Ukupna zemlja je zbroj teritorija različitih manjih država, koje su povezane kako bi upravljale sobom na zajednički način, kroz sustav federacije ili konfederacije, ovisno o slučaju.

I konačno, prema ulozi religije, imamo:

  • Sekularne republike, u kojima Crkva i vjersko tijelo nemaju političku moć i predstavljaju samo moralne i tradicionalne reference. Država nema religija službeno, a postoji i sloboda bogoštovlja.
  • Konfesionalne republike, u kojima država ima specifičan vjerski položaj, sa službenom religijom koja Crkvi ili određenom vjerskom tijelu daje promjenjiv politički utjecaj. U nekim slučajevima, to može biti samo formalno, ali u drugima razdvajanje Crkve i države možda i ne postoji, kao u teokracijama.

Republički primjeri

Francuska Republika jedna je od najstarijih u Europi.

Nije teško pronaći suvremene primjere republika: većina nacija svijeta upravlja se ovim sustavom. Tako, na primjer, imamo:

  • Francuska republika, polupredsjedničkog tipa, jedna od najstarijih u Europa.
  • Ruska Federacija, polupredsjednička republika koja se sastoji od 85 “saveznih subjekata”.
  • Savezna Republika Njemačka, parlamentarnog i federativnog tipa. Može se spomenuti i njegova bivša sestra komunistkinja, Njemačka Demokratska Republika, koja je nestala od 1990. godine.
  • Konfesionalna Islamska Republika Iran temelji se na šijitskom islamu i njome upravlja predsjednički sustav.
  • Federativna Republika Brazil, predsjednički sud od 1988. godine, kada se u zemlju vratila demokracija.
  • Saharska Arapska Demokratska Republika, država s ograničenim priznanjem, jednostranačkog i polupredsjedničkog tipa, odgovara bivšoj pokrajini Španjolske Sahare, čiji je veći dio pod kontrolom Maroka od 1979. godine.

Republika i demokracija

U principu, nije isto govoriti o republici nego govoriti o demokraciji, unatoč činjenici da se oba pojma danas u većini konteksta ne razlikuju.

Općenito, razlika između jednih i drugih stvari povezana je s činjenicom da je republika način državne uprave koji se može provoditi na nedemokratski način, odnosno kršeći temeljna načela demokracije kao što su slobodno političko djelovanje, poštovanje ljudskim pravima, ili razdvajanju javnih vlasti.

Na primjer, većina socijalističkih republika koje su postojale u 20. stoljeću izgrađene su prema sovjetskom republičkom poretku, odnosno od izravnog predstavljanja radnika u različitim odborima duž birokratske strukture.

No, te su republike bile jednostranačke, odnosno nisu dopuštale bilo kakvu političku participaciju izvan službene stranke na vlasti, pa su sve institucije bile dio stranke i bile su pod kontrolom iste elite. Dakle, bile su republike, ali ne i demokracije.

Zaključno, demokracija je sustav vrijednosti za vršenje vlasti, koji promišlja narodni izbor, poštovanje temeljnih prava i vladavinu prava; dok je republika sustav vlasti koji se sastoji od delegiranja političke vlasti na predstavnike naroda, u skladu s odredbama zakona i u skladu s podjelom javnih vlasti.

Republika i monarhija

Napetosti između republike i monarhije postojale su još od ranih vremena povijesti od čovječanstvo. Povijest starog Rima, na primjer, svjedoči o tome: mogućnost da se republikanski poredak može srušiti i postati carstvo ili, obrnuto, da se uspostavljena monarhija uruši i dopusti uspon republike.

Međutim, velika razlika između jednog i drugog sustava vlasti leži u postojanju monarha, odnosno doživotne političke funkcije, nasljedne i koja se ne postavlja ni na jednoj demokratskoj instanci, niti na narodnom glasovanju. Sultani, faraoni, kraljevi i kraljice, zaštitnici domovine, vođe Vječne ili druge slične oznake su po svojoj prirodi suprotne republičkom poretku.

!-- GDPR -->