kontinentalni reljef

Objašnjavamo što je kontinentalni reljef, njegove karakteristike i kakvi su njegovi oblici. Također kakav je oceanski reljef.

Kontinentalni reljef tipičan je za platforme koje su izašle iz zemljine površine.

Kakav je kontinentalni reljef?

U geografija, govorimo o kontinentalnom reljefu ili nastalom reljefu kako bismo se odnosili na različite oblike koje litosfera zemaljski na svojoj površini, sve dok nije prekriven oceanima. Po tome se razlikuje od oceanskog reljefa i zajedno čine olakšanje kopnenog, odnosno reljefa našeg planeta.

Kao što mu ime govori, kontinentalni reljef tipičan je za platforme izranjale s površine zemlje, tj. kontinentima. Ovaj tip reljefa uključuje i površinu otoka, budući da oni strše iz vode, a ukupno se procjenjuje da pokriva 30% ukupne površine našeg planeta.

S obzirom da je Zemljina kora koji je potopljen i koji je izložen zrak podvrgnuti su različitim fizičkim i erozivnim procesima, logično je da imaju vrlo različite karakteristike i da se proučavaju zasebno.

Međutim, u oba slučaja kopneni reljef je podvrgnut dugotrajnim geološkim silama, koje stoljećima mijenjaju reljef i transformiraju površinu planeta, duž onoga što je poznato kao ciklus geološke.

Karakteristike kontinentalnog reljefa

Generalno, kontinentalni reljef karakterizira sljedeće:

  • Kao što smo rekli, karakterističan je za nastali dio litosfere, odnosno razlikuje se od oceanskog ili potopljenog reljefa.
  • Predstavlja ogromne nepravilnosti kao posljedicu radnje erozivna i sedimentni od vjetra, kiše i rijeke, kao i tektonskih kretanja tijekom vremena.
  • Iz istih razloga, to je uvijek promjenjivo olakšanje, iako tako sporim tempom da ljudi jedva to možemo uočiti.

Oblici kontinentalnog reljefa

Kontinentalni reljef stvaraju brojne geološke i erozivne sile.

Kontinentalni reljef je iznimno raznolik, a njegovi različiti oblici nastali su kao posljedica brojnih geoloških i erozivnih sila tijekom milijuna godina. Navedeni obrasci su sljedeći:

  • Planine, pile Y planinski lanci. To su prirodne uzvisine krajolik, nastao preklapanjem litosfere zbog napetosti između dva tektonske ploče suočio. Dosežu visinu veću od 600 metara i obično imaju šiljaste oblike, s mnogo vrhova, kada su u pitanju mlade planine; dok stare planine zbog erozivnog djelovanja elemenata imaju zaobljene vrhove. Kada se pojave u velikom broju, mogu se nazvati sierras (skupine pravilnih planina), cordiljere (skupine visokih planina) ili planinski sustavi (skupine sierra ili planinski lanci). Kad je riječ o manjim nadmorskim visinama, više možemo govoriti o brdima ili brdima. Primjeri planina su Ural, Pireneji i poznata Aconcagua.
  • doline. Doline su udubljenja ili niski dijelovi koji nastaju između planina ili lanaca koji su međusobno blizu, a sastoje se od ravnica različitih veličina, vrlo često ispresijecanih rijekama koje se spuštaju s planine. Doline su obično oblika "U" ili "V", ovisno o tome jesu li nastale glacijalnom ili riječnom erozijom. Primjeri ovog reljefa su dolina Caracasa, gdje je izgrađen glavni grad Venezuele, ili Mjesečeva dolina u pustinja Atacame, u Čileu.
  • Visoravni. Zovu se i visoravni, to su uzvišenja visine između 600 i 5000 metara, na čijim se vrhovima nalazi ravnica ili ravnica. Nastaju kao posljedica posebne erozije planina, a obično imaju duboka brda na svojim stranama. Primjeri visoravni su Andski Altiplano, gdje se Quebrada de Humahuaca nalazi u sjevernoj Argentini, ili Tibetska visoravan, čija je prosječna nadmorska visina oko 4500 metara i ogromna površina od 2,5 milijuna km2.
  • Ravnice ili ravnice. Kao što mu ime kaže, riječ je o dugim proširenjima ravnog ili gotovo ravnog zemljišta, uglavnom smještenog na ili nekoliko metara iznad razine mora. Mogu predstavljati blage uzvisine - brežuljke ili brežuljke - ili se sastojati od golemih ravnica kao što su Sjevernoameričke velike ravnice, koje se nalaze u američkim državama New Mexico, Texas, Oklahoma, Wyoming, Montana, Južna Dakota i Sjeverna Dakota.
  • Apsolutne depresije. Nazivaju se tako do padova tla ispod razine mora, odnosno do dubokih udubljenja površine koje mogu nastati kao posljedica erozivnih procesa ili u kraterima nastalim primjerice udarom meteora.

Reljef oceana

Poznat je kao oceanski reljef ili potopljen na dno oceana, odnosno u oblike koje kopnena površina poprima ispod različitih slojeva vode koji čine morima i oceani. Taj se reljef bitno razlikuje od nastalog, budući da je podvrgnut ogromnim podmorskim pritiscima i potpuno drugačijim oblicima trošenja.

!-- GDPR -->