odnosi

Društvo

2022

Objašnjavamo što su međuljudski odnosi, njihove karakteristike i primjere. Također, kako je komunikacija uključena.

Međuljudski odnosi bitni su za rast pojedinca.

Što su međuljudski odnosi?

Kada govorimo o međuljudskim odnosima, mislimo na način povezivanja koji postoji između dvoje ili više njih osobe, na temelju emocija, osjećaja, interesa, društvenih aktivnosti itd.

Ove vrste odnosa temelj su života u društvo a pojavljuju se različito u mnogim svakodnevnim kontekstima, kao što su obitelj, prijatelji, radno okruženje, sportski klubovi, brakovi i još mnogo toga, sve dok postoji mogućnost da dvoje ili više ljudi komuniciraju na održiv način.

Osim toga, oni su dio život čovjeka na toliko dubokim razinama da ih čak može regulirati zakon, po konvenciji ili po navika. Time se stvara složena mreža veza i društvenih skupina koje čine društvo u cjelini. Zapravo, upravljanje međuljudskim odnosima temeljna je prekretnica u rastu pojedinca.

Vrste međuljudskih odnosa

Neki međuljudski odnosi mogu biti prolazni i površni.

Međuljudski odnosi mogu biti vrlo raznoliki i složeni, a neki možda nemaju ni ime. Ali općenito govoreći, obično prepoznajemo manje-više sljedeće:

  • Intimni ili afektivni odnosi. Oni koji teže dubokoj povezanosti s drugim pojedincima i koji u osnovi razumiju različite stupnjeve naklonosti. To su veze ogromnog povjerenja i koje nastoje opstati u vrijeme, povezan s ugodnim i zaštitnim osjećajima, solidarnost i pripadanja. Takav je slučaj ljubavi i prijateljstvo, na primjer.
  • Površni odnosi. Oni koji se obrađuju u početnom sloju znanja pojedinaca, odnosno u formalnim i ne baš dubokim fazama, bili oni ugodni ili ne. To su privremene veze, ne previše važne ili središnje u emocionalnom životu pojedinca (za razliku od intimnih). To je vrsta odnosa koje stvaramo sa strancima, s ljudima za koje znamo da su efemerni, ili sa kolegom u zrakoplovu, kojeg više nikada nećemo vidjeti.
  • Odnosi iz okolnosti. Oni odnosi koji zadiru u srednji spektar između intimnog i površnog, budući da uključuju ljude s kojima često dijelimo, ali za koje se ne osjećamo preduboko vezani. Ove vrste veza uvijek mogu nadilaziti i postati duboke ili se smanjiti dok ne postanu površne. Tako se događa npr. s našim suradnicima.
  • Suparnički odnosi. Oni koji polaze, upravo, od neprijateljstva, od kompetencije ili iz dubljih emocija, kao što je mržnja. To su općenito negativne poveznice, koje u većoj ili manjoj mjeri mobiliziraju naše emocije, ali koje ne cijenimo kao kod naših intimnih odnosa, iako uvijek mogu promijeniti kategoriju, ovisno o okolnostima. U ovoj kategoriji su naši suparnici i neprijatelji.
  • Obiteljski odnosi. U ovu kategoriju spadaju ljudi s kojima smo rođeni i s kojima nas povezuje obiteljsko ili rodoslovno stablo, odnosno s kojima dijelimo krvnu vezu. U mnogima od njih postoji i određeni princip autoriteta, a kroz njih možemo osjetiti ljubav ili antipatiju. Osim toga, općenito mogu biti više ili manje duboke ili površne, ali za razliku od ostalih, sklone su ogromnom postojanju tijekom vremena. Očito u ovoj kategoriji idealan primjer su naši roditelji.

Važnost međuljudskih odnosa

Upravljanje međuljudskim odnosima temelj je osobnost ljudski i neizbježan čimbenik u našem načinu života. To znači da su oni središnji na našem putovanju i da mogu biti izvor ogromnog zadovoljstva ili mnogo patnje, ovisno o izborima koje donosimo i vrsti veza koje uspostavljamo s drugima.

Skladniji odnosi s drugima nastoje generirati društveno zdravije, fleksibilnije i tolerantan, ili barem s više alata za pridruživanje grupi i uspješnije poslovanje s drugima.

Karakteristike međuljudskih odnosa

Neki međuljudski odnosi karakteriziraju sukob, rivalstvo ili čak mržnju.

Općenito, međuljudski odnosi:

  • Mogu biti duboke ili plitke.
  • Mogu biti zabavne ili konfliktne.
  • Najbolje ih je napraviti s zasebnom osobom ili s cijelom grupom.

Karakteristike ovise o uključenim pojedincima i njihovim socijalne vještine, od kojih su mnoge određene kroz ključne faze djetinjstva i mladosti. U tom smislu na njih mogu utjecati traume ili kritične situacije. Često su jasan simptom našeg unutarnjeg života ili emocionalnog života.

Primjeri međuljudskih odnosa

Nije teško navesti primjere međuljudskih odnosa: ljubav je, u svom ogromnom i raznolikom rasponu veza, od sinovskih do erotskih, uobičajena vrsta međuljudskih odnosa.

Prijateljstvo i druženje, odnosno radni odnosi i njihovi hijerarhijski zakoni također su dobri primjeri. Gdje god su dvije osobe u interakciji, postojat će određeni stupanj međuljudske veze.

Komunikacija i međuljudski odnosi

The komunikacija je kapacitet za učinkovitu razmjenu informacija. Stoga je temelj svih vrsta međuljudskih odnosa. Zapravo, da bi nastao odnos između dvoje ili više ljudi, oni moraju biti sposobni komunicirati, čak i ako se želi izraziti nezadovoljstvo.

U tom smislu, komunikacija je ključna i odlučujuća sposobnost u našem načinu uspostavljanja u društvu. Čak je sposoban pretvoriti površne ili konfliktne veze u duboka prijateljstva, ili raskinuti veze za koje se mislilo da su trajne.

!-- GDPR -->