osobnost

Objašnjavamo što je osobnost, njezine komponente, čimbenike, tipove i druge karakteristike. Također, testovi osobnosti.

Pojedinci s različitim osobnostima različito reagiraju na istu situaciju.

Što je osobnost?

Pod osobnošću se misli na skupa psihičke dinamike koje su karakteristike iste osoba, odnosno na njegovu unutarnju mentalnu organizaciju, koja određuje način na koji će ta osoba odgovoriti na datu situaciju.

Drugim riječima, osobnost je obrazac stavove, misli i osjećaji koji se ponavljaju, koji su više ili manje stabilni u cijelom život pojedinca i koji dopuštaju određeni stupanj predvidljivosti u pogledu njihovog načina postojanja.

Ovaj izraz, preuzet iz psihologija, u uobičajenoj je upotrebi u Jezik ali njegovo podrijetlo nalazi se u latinskom izrazu «osoba», što je bila maska ​​koju su koristili glumci kazalište od antike, prilikom predstavljanja likovima prepoznatljiv.

Tako se u početku ova riječ odnosila na uloge glumaca, da bi se nekako kasnije prenijela i na druga područja života, postajući samo "ljudi". građana punopravni (a ne npr. robovi). Na kraju je taj izraz iznjedrio pridjev "osobni" i odatle je nastala osobnost.

Danas shvaćamo da je osobnost niz mentalnih osobina koje joj omogućuju da se razlikuje od drugih, te da su s vremenom više ili manje vjerne sebi. Međutim, osobnost se može mijenjati, postupno mijenjati od vrijeme i o proživljenim iskustvima.

Karakteristike ličnosti

Osobnost djeluje na različite načine bez gubljenja koherentnosti.

Osobnost je funkcionalni obrazac konzistentan sam sa sobom (iako ne bez kontradikcija), općenito konsolidiran i otporan na promjene. Međutim, sposoban je različito djelovati u različitim situacijama, budući da se radi o internaliziranim psihičkim oblicima, koji ne ovise toliko o vani.

S druge strane, elementi osobnosti imaju veze ne samo s odgovorima na određene podražaje i situacije, već i sa stilom života, tj. vjerovanja Y motivacije, pa čak i koncepcije svijeta.

Komponente osobnosti

Prema školi i modelu mišljenja psihoanalize, posebno studijama Sigmunda Freuda (1856-1939), osobnost pojedinca sastoji se od tri važna čimbenika koji djeluju zajedno i odvojeno:

  • I. Također poznat kao svijest ili svijest, to je komponenta našeg uma o kojoj imamo najviše percepcije, budući da nam neprestano govori gdje smo i što radimo, ili kako smo. Ovo podrazumijeva oboje percepcija vanjskog svijeta, kao npr misli i unutarnji svijet. Njegova je funkcija pružiti nam a Načelo stvarnosti u pogledu postojanja.
  • Super ja. Shvaćeno kao skup internalizacija koje definiraju "trebalo bi biti" o nama samima, to jest, to je instanca u kojoj su zabilježeni egzistencijalni, društveni, kulturni zakoni itd. koji dolaze izvana i koji nam služe za pružanje a Načelo dorade o nama samima.
  • The It. Identificiran kao Freudovo nesvjesno (iako nisu sinonimi), odnosi se na blokirani ili potisnuti sadržaj našeg uma, koji je povezan s našim primarnim i biološkim potrebama, kao npr. hraniti, the reprodukcija, itd. On je zadužen da nam pruži Princip užitka.

Faktori osobnosti

Po modelu Big Five (Velikih pet, na engleskom), sve su osobnosti određene nizom čimbenika koji se javljaju u različitim omjerima kod svakog pojedinca. Ovih pet faktora su:

  • Faktor O (od Otvorenost ili otvaranje). Odnosi se na stupanj otvorenosti koji pojedinac pokazuje s obzirom na nova iskustva, promjene i raznolikost, pa čak i znatiželju. Pojedinci obdareni velikom otvorenošću su nemirni, maštoviti, originalni i željni vrijednosti nije konvencionalno. Njegov suprotni pol čine konzervativniji subjekti u društvu i životu, koji preferiraju obiteljsko okruženje i više kontrolirana iskustva.
  • Faktor E (od Ekstraverzija ili ekstroverzija). Ekstraverzija se odnosi na visok stupanj društvenosti i interes društvenim situacijama, društvom drugih i sklonošću izbjegavanju samoće. Ekstravertirani pojedinci zahtijevaju stalnu društvenu stimulaciju i visoko su usredotočeni na vanjski svijet, za razliku od svojih suprotnosti, introverta, koji zaziru od društvenih situacija, osjećaju se ugodno u svom unutarnjem svijetu i skloni cijeniti usamljenost.
  • Faktor C (od Savjesnost odnosno odgovornost). Aludira na samokontrolu, planiranje i predanost, kako u organizaciji tako i u izvršavanju zadataka. Također je poznat kao "volja za postizanjem" i obično se nazivaju pojedinci koji ga posjeduju u visokim dozama radoholičari ili radoholičari, koji pokazuju vrlo visok stupanj predanosti poduzetim zadacima. Naprotiv, njihove suprotnosti su nepouzdani i neposvećeni ljudi, neformalni ili opušteni sa svojim principima. moralne.
  • Faktor A (prijaznosti ili ljubaznosti). Odnosi se na međuljudske sklonosti, posebno na suosjecanje i sposobnost povezivanja s drugim. Ljudi s visokom razinom ljubaznosti skloni su biti obzirni, altruistični, povjerljivi i solidarnost, dok su ljudi s niskim prijateljskim odnosom skloni odnosima na neprijateljskije načine.
  • Faktor N (od Neuroticizam ili neurotičnost). Ova posljednja osobina ima veze s emocionalnom nestabilnošću koja proizlazi iz anksioznost, brige i katastrofalne percepcije stvari, koje su posljedica nemogućnosti uma da sve predvidi i kontrolira. Ljudi s visokom razinom neurotičnosti imaju tendenciju da budu tjeskobni, pod stresom, nisu baš društveni i često mogu imati depresija, razdražljivost ili ranjivost. Naprotiv, niske razine ove osobine teže stabilnijim ličnostima, manje zabrinutim za kontrolu i opuštenijim.

Tipovi osobnosti

Jung je otkrio da postoje različiti načini biti introvert i ekstrovert.

Postoje mnogi i vrlo raznoliki oblici klasifikacije osobnosti, ovisno o psihološkom ili psihoanalitičkom pristupu i specifičnoj metodi koja se koristi za njegovo razumijevanje. Da navedemo primjer, psihoanalitičar Carl Gustav Jung (1875-1961) predložio je klasifikaciju 8 tipova osobnosti, a to su:

  • Razmišljanje-introvert. One ličnosti koje više od drugih zanimaju ideje nego činjenice, odnosno njihova unutarnja stvarnost. Skloni su razmišljanjima, apstraktnim mislima ili teorijskim izazovima.
  • Sentimentalno-introvertno. Osobnosti sadržane u vlastitom emocionalnom svijetu, malo je vjerojatno da će se nositi s vanjskim svijetom, ali to mogu učiniti iz emocionalnog, umjesto odraza prethodnog slučaja. Skloni su vezanosti, ali u intimnom i zatvorenom krugu.
  • Introvertni osjećaj. Tipično za umjetnike i kreatore, to je osoba koja se najviše bavi subjektivnim iskustvom bića, što ih može navesti da žive u nestvarnom svijetu, izgrađenom po vlastitoj mjeri.
  • Intuicija-introvert. Tipična osobnost sanjara, odnosno onih koji su svjesniji onoga što će se dogoditi, što bi se moglo dogoditi ili što bi željeli da se dogodi, nego sa stvarnom sadašnjošću. Oni su, na svoj način, u dodiru sa svojim nesvjesnim sadržajem i mogu biti talentirani kreatori.
  • Razmišljanje-ekstrovert. Te osobnosti više zanimaju činjenice i vanjski, nego svoj unutarnji svijet, posebno kao izvor teorija i promišljanja, budući da je racionalno povezan sa svijetom. Njihove su emocije i senzacije, stoga, potisnute, te su skloni zanemariti svoje društveno-afektivne veze.
  • Osjećaj-ekstrovertiran. To je profil najempatičnijeg, socijalnog i najprilagođenijeg okruženju zajednice, tipično za one koji se vole brinuti o drugima ili koji se osjećaju dobro u zaštiti trećih osoba. Njihova intelektualna aktivnost je nužno uokvirena onim što osjećaju.
  • Osjećaj-ekstrovertiran. Povezuje se sa stvarnim iz osjeta koje izaziva, to jest, obraćajući se velikom zanimanju na ono što stvarno okruženje i drugi stvaraju u njemu. To je tipična osobnost onih koji žive u potrazi za užitkom, pa su stoga skloni stalnom traženju novih poticaja.
  • Intuicija-ekstrovert. Osobnost avanturista, čija se perspektiva mijenja nakon što postigne cilj poželjna, ali nikada ne prestaje da se kreće. Skloni su biti karizmatični i oduševljavati druge svojim idejama, vjerni svojim idejama intuicija više od svojih osjećaja i njihovih obrazloženja.

Poremećaji osobnosti

Poremećaji osobnosti su osobine osobnosti koje su nefleksibilne, neprilagođene, a ne doprinose prilagodbi i vitalnoj izvedbi. Oni sabotiraju društveni ili emocionalni učinak pojedinaca i često dovode do ozbiljnijih komplikacija.

Obično nemaju jednostavan lijek ili liječenje, budući da su dio osobnosti subjekta, odnosno dio su njega.

Poremećaji osobnosti mogu se međusobno jako razlikovati i uvijek se pridržavati vrlo specifičnih stanja pacijenta, ali se mogu općenito sažeti u tri skupine: 0

  • Ekscentrične i rijetke osobnosti, poput paranoidnog poremećaja osobnosti, shizoidnog poremećaja osobnosti ili shizotipnog poremećaja osobnosti.
  • Nestalne, emocionalne i teatralne osobnosti, kao što su histrionski poremećaj osobnosti, antisocijalni poremećaj osobnosti, narcistički poremećaj osobnosti ili granični poremećaj osobnosti.
  • Osobnosti s izraženom anksioznošću, kao što su poremećaj ovisnosti, opsesivno-kompulzivni poremećaj osobnosti, poremećaj izbjegavanja osobnosti.

Testovi osobnosti

Postoje različiti testovi znanstvene valjanosti koji omogućuju proučavanje osobnosti.

Postoje brojni testovi osobnosti, koji obećavaju da će nas voditi oko toga koja je od mogućih klasifikacija najprikladnija za naš način postojanja. Postoje stručne verzije, koje primjenjuju psiholozi i znanstvenici ljudskog uma, čiji su rezultati znanstvenici.

Postoje i neke informativne prirode, čiji rezultati nisu baš pouzdani, ali možda mogu poslužiti kao smjernica po tom pitanju. Neki od potonjih mogu se konzultirati ovdje i ovdje.

!-- GDPR -->