jednostanični organizmi

Biolog

2022

Objašnjavamo što su jednostanični organizmi, njihove karakteristike i prvi jednostanični organizam. Klasifikacija, važnost i primjeri.

Pojavu jednostaničnih organizama još je teško objasniti.

Što su jednostanični organizmi?

To se naziva jednostanični organizam za sve one oblike života čije se tijelo sastoji od jedne stanice, a koji ne tvore nikakvu vrstu tkiva, strukture ili zajedničkog tijela s drugim svojim vrsta. Oni su mikroskopska bića čije je tijelo jedno stanica a koji se često klasificiraju kao protisti (ako su eukarioti, tj. ako jesu stanična jezgra) ili bakterije i archaea (ako su prokariotski, tj. ako je nemaju).

Jednostanični organizmi su najmanji i najjednostavniji od svih živa bića, a obično naseljavaju brojne staništa, s vrlo raznolikim metaboličkim strategijama, u rasponu od fotosinteza ili kemosinteze, sve do razgradnje organski materijal, the parazitizam, val grabežljivac od drugih jednostaničnih bića. To je, dijelom, zato što su mnogo stariji od višestanični organizmi, čiji je izgled još uvijek teško u potpunosti objasniti.

Karakteristike jednostaničnih organizama

Jednostanični organizmi mogu formirati kolonije, ali ne i složene strukture.

Jednostanični organizmi mogu biti vrlo različiti jedni od drugih i mogu imati vrlo različite karakteristike, ali općenito dijele sljedeće:

  • Oni se nužno sastoje od jedne stanice, a mogu i imati jezgra i organeleeukarioti) ili ne (prokarioti). Potonji su najbrojniji.
  • Oni se njeguju kroz plazma membrana, što im omogućuje razmjenu materija Y Energija s vanjskom stranom ćelije. Ta razmjena može biti pasivna (bez utroška energije) ili aktivna (s utroškom energije), au nekim slučajevima se događa invaginacijama citoplazma.
  • Kreću se (ako se kreću) flagelama ili cilijama, odnosno kroz dodatke membrane koji im omogućuju pokret
  • Mogu se grupirati u kolonije, ali nikada u složenija tkiva ili strukture.
  • Oni su mikroskopski, iako njihova veličina može jako varirati: eukarioti su nekoliko puta veći od prokariota.
  • Razmnožavaju se nespolno, kroz različite procese stanične diobe, kao npr mitoza, the Binarna fisija, the pupljenje, itd. To znači da nisu spolne vrste: nema mužjaka i ženki.

Prvi jednostanični organizam

O prvom jednostaničnom organizmu ne zna se puno, dijelom zato što je sastavljeno od tako sitnih i mekih tkiva nemoguće je pronaći fosile ili geološke tragove. Osim toga, Zemlja toliko se promijenio u milijardama godina atmosferskih, geoloških i kemijskih promjena da nije lako odrediti samo podrijetlo život.

Međutim, nagađa se da je prvo živo biće na planetu bio jednostanični organizam kojeg znanstvenici nazivaju LUCA (akronim za Last Universal Common Ancestor ili Posljednji univerzalni zajednički predak), a od kojeg bi potekli, u dugom i složenom procesu. evolucijske diverzifikacije, sve ostale kraljevstva života. Procjenjuje se da je živio prije 3,5 milijardi godina u vodama primitivnog planeta.

Vrste jednostaničnih organizama

Paraziti upadaju u unutrašnjost većeg organizma kako bi se prehranili.

Najčešća klasifikacija jednostaničnih organizama je ona koja razlikuje prokariote i eukariote. Međutim, jednostanični organizmi se također mogu klasificirati na temelju njihovih mehanizama ishrana, kako slijedi:

  • Autotrofi. Oni mogu sintetizirati hranjive tvari potrebne za održavanje metabolizam hodanje mobitelom, jednostavno iskorištavanjem anorganski materijal. Oni to mogu učiniti na dva različita načina:
    • Fotosintetika. Oni fotosintetiziraju, iskorištavajući sunčevu svjetlost i ugljični dioksid za metabolizam šećera. Za to su im potrebni kloroplasti, male organele s pigmentom zvanim klorofil, koji reagira sa suncem.
    • Kemosintetika. Umjesto da iskoristite solarna energija, iskoristite oslobađanje kemijske reakcije geološkog ili anorganskog podrijetla, te upotrijebite te reakcije za dobivanje kemijska energija koji se pretvaraju u biokemija.
  • Heterotrofi. Oni ne mogu sintetizirati vlastite hranjive tvari i moraju ih uzimati iz njih organski materijal drugih organizama, živih ili mrtvih, ili njihovog otpada. Oni to mogu učiniti na nekoliko načina:
    • Saprofiti. Oni razgrađuju preostale organske tvari i pomažu spojevima organskog podrijetla da postanu jednostavnije tvari i pritom dobivaju energiju.
    • Paraziti Moraju prodrijeti u unutrašnjost većih organizama (osobito metazoana) kako bi se hranili i razmnožavali na račun vašeg tijela, često ih oštećujući u tom procesu.
    • Predatori. Oni koriste svoju plazma membranu za hvatanje i probavu drugih jednostaničnih živih bića, koja asimiliraju u samu citoplazmu.

Važnost jednostaničnih organizama

Jednostanični organizmi su osnova života na planeti, preci svih viših oblika života. U nekom trenutku u povijesti života na planetu, morske vode bile su pune ovih mikroorganizmi, sudjelovali u slijepoj utrci umnožavanja i širenja, sve dok se u nekom trenutku nije pojavila mogućnost da se grupišu, žrtvuju svoju individualnost i formiraju veće, složenije organizme, kako bi napravili nepovratan korak prema životu kakvog poznajemo.

S druge strane, proučavanje jednostaničnih organizama omogućilo nam je razumijevanje prethodno zanemarenih aspekata područja Zdravlje i biologija, te utrli put modernoj medicini i studiju biokemije.

Razlika između jednostaničnih i višestaničnih organizama

Višestanični organizmi se sastoje od brojnih stanica.

Najočitija razlika između jednostaničnih i višestaničnih (ili metazoana) je ta što potonji imaju tijela sastavljena od tkiva, odnosno brojnih stanica koje imaju zajedničko podrijetlo i koje čine jednu jedinku. To je puno bliži odnos od kolonije jer žrtvuju svoj samostalan život u smislu sigurnosti, stabilnosti i raspodjele funkcija potrebnih za opstanak.

Primjeri jednostaničnih organizama

Amebe se hrane lovom i gutanjem drugih mikroskopskih organizama.

Neki primjeri jednostaničnih organizama su:

  • Amebe. Jesu protozoa nepravilnog oblika, kreću se pomičući svoju citoplazmu kao da su "prsti" (pseudopodi) i kroz sebe hrane, love i gutaju druge mikroskopske organizme.
  • Paramecija. Oni su još jedna vrsta trepljastih protista. Imaju membranu prekrivenu mikroflagelama koje im omogućuju kretanje velikom brzinom u vodenom okruženju u kojem žive, kao što su lokve i ribnjaci.
  • Euglenas. Euglene su bičasti jednostanični organizmi koji posjeduju kloroplaste i hrane se sunčeva svjetlost ali da se u slučaju nedostatka svjetlosti mogu hraniti na heterotrofni način, unoseći druge organizme kao npr. hrana.
  • Ti arh. Također se nazivaju i arhebakterije, vrlo su primitivni prokariotski jednostanični organizmi, koji se mogu naći u vrlo neprijateljskim uvjetima života, budući da se hrane anaerobnom kemosintezom.
  • Bakterije. Oni su najdominantniji jednostanični oblici života na svijetu, a ujedno i najstariji, odgovorni za većinu infekcija od kojih možemo pretrpjeti, uz virus i drugi patogeni oblici. Mnogi od njih žive slobodno i vode egzistenciju autotrofna, vrše fotosintezu (poput cijanobakterija).
!-- GDPR -->