• Što je prehrana?
• vrste ishrane
• Glavne hranjive tvari
• Što uključuje zdrava prehrana?
• Posljedice loše prehrane
• Što je nutritivna ili prehrambena piramida?

Objašnjavamo što je prehrana i što podrazumijeva zdrava prehrana. Osim toga, vrste hranjivih tvari i rizici loše prehrane.

Dobra prehrana može spriječiti ili ublažiti mnoge bolesti.

Što je prehrana?

Prehrana je biološki proces koji se odvija u a živo biće kada vaše tijelo apsorbira, od namirnice Y tekućine, hranjive tvari koje su mu potrebne za rast i razvijanje vitalnih funkcija. kroz hranitiTijelo ugrađuje ugljikohidrate vitamini, minerali, bjelančevine i masti.

The Ljudi Oni konzumiraju različite vrste hrane, a tijelo nakon fizikalnih i kemijskih procesa ugrađuje hranjive tvari iz te hrane i pretvara ih u energiju za obavljanje svojih glavnih funkcija, kao što su pokret, the reprodukcija i povećati. Dobra i raznolika prehrana pomaže pravilnom funkcioniranju organizma, a za to je u obroke potrebno uključiti različite vrste namirnica koje osiguravaju različite hranjive tvari.

Za održavanje zdravog i uravnoteženog tijela važno je poznavati vrste hranjivih tvari koje postoje, regulirati količinu hrane koja se jede prema osobnim fizičkim potrebama, obavljati tjelesnu aktivnost i ostati hidriran. Dobrom prehranom mogu se izbjeći ili ublažiti mnoge uobičajene bolesti ili sklonosti razvoju bolesti.

Pojam nutricionizam također se koristi za označavanje znanosti koja proučava hranu i njezin odnos s ljudskim zdravljem.Nutricionizam proučava procese koji omogućuju tijelu da ugradi hranjive tvari iz hrane i uzima u obzir varijable poput važnosti uravnotežene prehrane, održavanja hidratacije i redovite tjelovježbe.

vrste ishrane

Živa bića mogu vršiti dvije vrste ishrane:

• autotrofna ishrana. To je vrsta ishrane koju provode organizmi koji sami proizvode hranu, kao npr podovi i još bakterije. Ovi organizmi imaju sposobnost sintetizirati jednostavne i anorganske tvari kako bi ih pretvorili u organske i složene tvari koje koriste u svojim metaboličkim procesima. The autotrofi Zovu se organizmi koji proizvode i stvoriti organski materijal iz ugljični dioksid i koristiti kemikalije ili svjetlost kao energiju.
• heterotrofna prehrana. To je vrsta hranjenja koju provode organizmi koji se hrane drugima da bi preživjeli. U ovu grupu spadaju bakterije, gljivice (razlagači) i životinje (konzumni organizmi).

Glavne hranjive tvari

Hranjive tvari su tvari koje se nalaze u hrani i koje ljudsko tijelo koristi za obavljanje svojih vitalnih funkcija. Važno je poznavati različite vrste hranjivih tvari, dobrobiti koje donose Tijelo te funkcije koje svaki od njih ispunjava, kako bismo imali zdravu i uravnoteženu prehranu koja pruža sve što tijelu treba.

Postoje dvije glavne vrste hranjivih tvari:

MAKRONUTRIENTI. Oni su nutrijenti koje tijelo treba u velikim količinama i odgovorni su za unošenje energije u tijelo. Ovi su:

• protein. Jesu li makromolekule koji se tvore od aminokiselina i koji obavljaju vitalne funkcije u organizmu među kojima je razvoj Stanice Y tkanine. Tijelo se sastoji od različitih proteina i svaki od njih ispunjava određenu funkciju.Na primjer: keratin (izgrađuje tkiva kao što su kosa i nokti), fibrin (sudjeluje u procesu koagulacije), hemoglobin (prenosi kisik iz pluća u ostatak tijela) i antitijela (dio su imunološkog sustava te štite i bore se infekcije). Neke od namirnica koje opskrbljuju tijelo proteinima su: riba, piletina, jaja, soja, crveno meso, orasi, mahunarke, između ostalog.
• Ugljikohidrati. Jesu li molekule koji osiguravaju energiju potrebnu tijelu za obavljanje svih njegovih funkcija. Ugljikohidrati su vrlo važne hranjive tvari za tijelo i kada uđu u tijelo, pretvaraju se u glukozu, vrstu šećera koja omogućuje rad stanica. Neki primjeri ugljikohidrata su: škrob, fruktoza, maltoza i laktoza. Postoje dvije glavne vrste ugljikohidrata: složeni ugljikohidrati, koji se sporo asimiliraju, stvaraju osjećaj sitosti i nalaze se u namirnicama poput riže, tjestenine, kruha, mahunarki i krumpira; i jednostavni ugljikohidrati, koje tijelo brzo asimilira, ne stvaraju osjećaj sitosti i nalaze se u hrani kao što je šećer prisutan u voću i povrće i šećer koji se dodaje desertima, slatkišima i kolačima.
• masti. Jesu li lipidi koji ispunjavaju temeljne funkcije za organizam, kao što je rezerva energija, stvaranje staničnih membrana, asimilacija vitamina i zaštita tjelesnih organa. Postoje različite vrste masti (koje su više ili manje korisne za tijelo): zasićene masti (prisutne u životinjskoj masti, mliječnim proizvodima, kobasicama, između ostalog), mononezasićene masti (prisutne u biljnim uljima i orašastim plodovima), polinezasićene masti (prisutne u ribi, školjkama, orašastim plodovima i nekim uljima) i transmasti (prisutne u industrijaliziranoj hrani kao što su žitne pločice, hamburgeri, grickalice i smrznuti proizvodi).
• Voda. To je tvar koja predstavlja jedan od bitnih nutrijenata za život živih bića. Velik dio ljudskog tijela sastoji se od ove hranjive tvari koja u organizam ulazi putem pića. Osim što je bitan dio sastava stanica i organa, voda igra temeljnu ulogu u procesima kao što su znojenje, regulacija temperatura i pročišćavanje krvi.

MIKRONUTRIENTI. To su hranjive tvari koje tijelo treba u malim količinama i koje ispunjavaju određene funkcije. Ovi su:

• vitamini. Postoji 13 spojeva koji su potrebni tijelu i koji obavljaju vitalne funkcije kao što su: zgrušavanje krvi, razvoj kosti i tkiva, funkcioniranje živčani sustav, razvoj kože i vida, procesi kao što su metabolizam, hormonalni razvoj, razvoj mozga i antitijela, između mnogih drugih. Vitamini su: vitamin A, D, E, K, C i B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9, B12 i prisutni su u hrani kao što su banane, jaja, riba, crveno meso, orasi, sjemenke, mlijeko , citrusi, mahunarke, žitarice i povrće (kao što su avokado, brokula, mrkva, bundeva, špinat, između mnogih drugih).
• Minerali. To su anorganske tvari, poput kalcija, kalija, joda, željeza, magnezija, fosfora, klora i natrija, koje tijelo apsorbira hranom. Ovi minerali sudjeluju u metaboličkim procesima i imaju vitalne funkcije kao što su: razvoj i rast kostiju i zuba, davanje strukture tkivima i konstitucija određenih hormona. Neke namirnice koje unose minerale u prehranu su: mliječni proizvodi, riba, crveno meso, žitarice, mahunarke, banane, orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće, između mnogih drugih.

Što uključuje zdrava prehrana?

Ispijanje otprilike dvije litre vode dnevno dio je zdrave prehrane.

Postoje neke preporuke za pravilnu prehranu:

• Konzumirajte namirnice koje osiguravaju makronutrijente (ugljikohidrate, bjelančevine i masti), koji daju energiju tijelu kako bi ono moglo obavljati svoje vitalne funkcije.
• Konzumirajte hranu koja opskrbljuje tijelo vitaminima i mineralima, a to su neenergetski mikronutrijenti koji provode funkcije regeneracije i razvoja.
• Pijte otprilike dvije litre vode dnevno kako bi tijelo bilo dobro hidrirano.
• Konzumirajte dovoljno hrane bogate vlaknima, što je vrsta ugljikohidrata koja probavni sustav ne probavlja i koji, između ostalog, poboljšava crijevnu prohodnost i regulira razinu šećera u krvi.
• Uvijek se posavjetujte sa zdravstvenim stručnjakom, budući da će količina hranjivih tvari i hrane koju treba unijeti ovisiti o prehrambenim potrebama svake osobe. Za to, pokazatelji kao što su težina, visina, trenutak pacijentova života ili iznimne situacije poput trudnoće ili procesa dojenja.
• Provjerite etikete prehrambenih proizvoda i upoznajte se sa sastojcima koji se koriste za proizvodnju svake vrste hrane i njezinim nutritivnim prednostima.
• Jedite raznoliku hranu kako biste imali uravnoteženu prehranu.
• Neke proizvode, poput soli i alkoholnih pića, konzumirajte umjereno.
• Uravnoteženu prehranu popratite tjelesnim vježbanjem koje pomaže razvoju i funkcioniranju tijela. Za to je važno provesti energetsku bilancu prema prehrambenim potrebama koje su potrebne prema količini tjelesne aktivnosti koja se provodi.

Posljedice loše prehrane

Pretilost je jedna od najčešćih bolesti uzrokovana lošom prehranom.

Postoji veliki izbor bolesti koje se mogu povezati s lošom ili manjkavom prehranom.Nedostatak hranjive hrane može donijeti i fizičke i kognitivne probleme, osobito u ranim fazama rasta.

Problemi s prehranom mogu biti uzrokovani lošom prehranom uzrokovanom prekomjernom konzumacijom hrane, neuravnoteženošću u vrsti hrane koja se konzumira ili konzumacijom elemenata loše kvalitete. Također možete dati a pothranjenost, koji se javlja kada se konzumira manje hranjivih tvari nego što je tijelu potrebno za obavljanje vitalnih funkcija.

Među najčešćim bolestima povezanim s neravnotežom u prehrani su: arterioskleroza, dijabetes melitus, visoki krvni tlak, bulimija, vigoreksija, anoreksija, pretilost, neke vrste raka, avitaminoze, probavne smetnje i pothranjenost.

Važno je napomenuti da zdrava prehrana ne ovisi samo o namjerama pojedinca, već i da često ljudi ili skupine nemaju pristup nekim vrstama hrane, zbog ekonomskih razloga ili humanitarnih i društvenih kriza.

Nedostatak pristupa nekim namirnicama ili piti vodu stvara taj postotak od populacija diljem svijeta pati od pothranjenosti ili pothranjenosti, budući da nisu u stanju konzumirati hranjive tvari koje pokrivaju osnovne potrebe organizma.

Što je nutritivna ili prehrambena piramida?

U nutritivnoj piramidi namirnice su poredane prema važnosti unosa.

Nutritivna ili prehrambena piramida je grafikon u obliku piramide koji na jednostavan i dinamičan način predstavlja najvažnije namirnice koje bi pojedinac trebao konzumirati u bilo kojoj dijeti. Osim toga, preporučuje integraciju drugih navike zdrav kao što su tjelesne vježbe i hidracija.

Unutar piramide, namirnice su raspoređene prema važnosti unosa:

• Baza. Uključene su namirnice na bazi žitarica, poput tjestenine, kruha, riže, brašna i gomolja.Ove namirnice imaju visok sadržaj ugljikohidrata i bitne su jer daju energiju tijelu.
• Druga razina. Smješteno je voće i povrće koje je odličan izvor ugljikohidrata, vitamina i vlakana. Preporučuje se konzumiranje najmanje pet porcija ove skupine dnevno.
• Treća razina. Uključeni su mliječni proizvodi, orašasti plodovi, jaja, mahunarke i bijelo meso poput piletine i ribe. Preporuča se njegova dnevna konzumacija, a povremeno i crveno meso. Ove su namirnice bogate nutrijentima kao što su vitamini, proteini, minerali i masti.
• Savjet. Šećeri prisutni u proizvodima koje je preporučljivo konzumirati umjereno nalaze se jer sadrže transmasnoće, malo hranjivih tvari i visoku kalorijsku vrijednost. Ovdje su kobasice, kolači, slatkiši, maslac, između ostalog.