• Što je Zemljina jezgra?
• Karakteristike Zemljine jezgre
• Formiranje Zemljine jezgre
• Temperatura Zemljine jezgre
• Podjele Zemljine jezgre

Objašnjavamo što je Zemljina jezgra, njezine dijelove, temperaturu i druge karakteristike. Također, kako se formirao zajedno sa Zemljom.

Zemljina jezgra je 2900 kilometara ispod površine Zemlje.

Što je Zemljina jezgra?

U geologija, poznata je kao Zemljina jezgra ili jezgra Zemlja do najdubljeg unutarnjeg dijela strukture našeg planeta, odnosno do njegove same središnje sfere. Nalazi se ispod zemaljski plašt, oko 2900 kilometara ispod površine planeta.

Budući da je najdublji sloj planeta, To je vrlo vruće i gusto mjesto, koje ima vrlo posebne karakteristike u odnosu na najpovršnije slojeve, a također i u odnosu na druge poznate planete, budući da je Zemlja najgušće tijelo od svih onih koji postoje u Sunčev sustav (s gustoća 5515 kg / m3 u prosjeku).

Na primjer, s obzirom na njegov većinski sastav željeza i nikla (za koji je prije bio poznat kao NiFe, zbog svojih kemijskih simbola), kao i drugih feromagnetskih minerala, rotacija ove unutarnje sfere odgovorna je za stvaranje elektromagnetskog polja koje okružuje planet (poznatog kao magnetosfera), koje mi štiti od kontinuiranog emitiranog sunčevog zračenja.

Očito, nitko nikada nije bio u Zemljinoj jezgri. Najdublja iskapanja čovječanstvo jedva su se uspjeli spustiti 12,3 km ispod površine, tako da se znanstvena istraživanja jezgre sastoje od teorijske i deduktivne analize, odnosno proučavanja aproksimacijom kroz čitanje valovi prirodne ili umjetne seizmike.

Karakteristike Zemljine jezgre

Zemljinu jezgru karakterizira sljedeće:

• To je sam planetarni centar, vrlo gusto i vrlo vruće mjesto. Prosječna gustoća mu se procjenjuje na 11.000 kg/m3 i njegova temperatura prosjek prelazi 6700 stupnjeva Celzija.
• Jezgra se uglavnom sastoji od željeza, s 5-10% nikla i drugih manjih elemenata kao što su sumpor i kisik. Ovi materijali postoje u tekućem obliku na vanjskoj strani jezgre i kruti u svom unutarnjem dijelu.
• Zemljina jezgra je kugla polumjera od oko 3500 km, što predstavlja 32% masa ukupno Zemlje, a sam po sebi je veći od svih planet Mars.
• Podijeljena je na dva dijela: vanjsku (tekuću) jezgru i unutarnju (čvrstu) jezgru.

Formiranje Zemljine jezgre

Komponente Zemljine jezgre bile su prisutne kada je planet rođen, prije otprilike 4,6 milijardi godina. Kao i ostatak materijala u Sunčevom sustavu, Zemlja je prošla kroz faze intenzivnih početnih temperatura, što je omogućilo stvaranje legure posebno gust metal u svom središtu. Ti materijali i dalje ostaju u svojoj metalnoj jezgri, podvrgnuti golemom učinku gravitacija i Pritisak.

Međutim, jezgra se kao takva pojavila mnogo kasnije, zahvaljujući diferencijaciji zemaljskih materijala kako se planet hladio. Tako su lakši materijali, poput većine silikata, formirali vanjske slojeve plašta i plašta Korteks, dok su željezo i razni teški i radioaktivni materijali ostali na dnu. Taj je proces poznat kao "planetarna diferencijacija".

Temperatura Zemljine jezgre

Kao što smo rekli, temperatura Zemljine jezgre je vrlo visoka i doseže 6700 stupnjeva Celzija: toplija od najudaljenije površine Zemlje. Sunce.

Podjele Zemljine jezgre

Unutarnja jezgra Zemlje je čvrsta, dok je vanjska jezgra tekuća.

Jezgra Zemlje podijeljena je na dva jasno diferencirana dijela:

• Vanjska jezgra, odnosno njezin najpovršniji sloj, sastoji se od oko 2200 kilometara rastaljenog željeza, nikla i drugih metala, na temperaturama između 4500 i 5500 stupnjeva Celzija. To je sloj vrlo niske viskoznosti, podvrgnut vrlo nasilnim konvekcijskim procesima, čijim pomicanjem precizno generira Zemljinu magnetosferu, djelujući kao divovski dinamo.
• Unutarnja jezgra, odnosno njezin najdublji sloj, ima radijus od približno 1255 kilometara, a sastoji se od 70% željeza i 30% nikla u čvrstoj leguri. Tu je i minimalan postotak ostalih teških minerala kao npr voditi, iridij i titan, svi zbijeni u istoj izuzetno gustoj i teškoj materiji, na tako visokim temperaturama da nije sposoban proizvesti elektromagnetizam.