ljudske potrebe

Objašnjavamo što su ljudske potrebe, kako se klasificiraju i raznim primjerima. Također, što je Maslowova piramida.

Ljudske potrebe su mnogo više od osnovnih potreba.

Što su ljudske potrebe?

U Ekonomija, ljudske potrebe shvaćaju se kao spoj između osjećaja specifičnog nedostatka i želje za njegovim zadovoljenjem, odnosno kao nedostatak koji aktivno želimo ispraviti.

Prema tipičnom pristupu ekonomiji, te su potrebe beskonačne i neograničene, odnosno nikad se ne prestaju razmnožavati, dok su resursi potrebni za njihovo zadovoljenje ograničeni i konačni, odnosno postoji određen broj njih. Dakle, ekonomija je znanost koji proučava ovaj nemoguć odnos i metode da to pokušam riješiti.

Ljudske potrebe nalaze se gdje god postoji ljudsko bićebez obzira na to jeste li sami ili unutra skupina, iako su u potonjem slučaju, očito, proporcije povećane. Njegovo proučavanje i organizacija, osim toga, bili su predmet proučavanja gospodarstva, tj psihologija i mnoge druge discipline, iz kojih se može pokušati klasificirati:

Prema svojoj važnosti mogu se razlikovati dvije vrste ljudskih potreba:

  • Primarni ili biološki, koji određuju fiziološku egzistenciju pojedinca i njegovu Zdravlje neposredne, kao što su hranjenje, spavanje, piće Voda, zaklon od elemenata itd.
  • Temeljne ili društvene, one koje su također elementarne za pravilan ili potpuni razvoj zdrave osobe, ali koje nisu određene biologija ljudski, ali svojim načinom socijalizacija, kao što je naklonost, sigurnost, the identitet, pristojan dom itd.
  • Sekundarne ili dopunske, kada se ne radi o vitalnim ili osnovnim potrebama, već o onima koje se dodaju nakon što su prve dvije zadovoljene, pa se stoga razlikuju od jednog doba do drugog i od jedne ljudske skupine do druge, kao što je bogatstvo. sudjelovanje, pravno zastupanje, rekreacija itd.

Prema društvenom karakteru, odnosno odakle dolaze, mogu se razvrstati u:

  • Individualne potrebe, kada uzimaju u obzir samo pojedinca, odnosno specifičnu, čak i ako je to u suprotnosti s potrebama grupe kojoj pripadaju.
  • Kolektivne potrebe, kada se uzmu u obzir cjelokupna zajednica, zajednica ili društvo čak i ako je u suprotnosti s individualnim potrebama bilo kojeg od svojih članova.

Prema ekonomskoj važnosti mogu se podijeliti na:

  • Ekonomske potrebe za čije je zadovoljenje potreban produktivan napor cijelog društva ili barem pojedinca, tj. gospodarske djelatnosti. Primjerice, da bismo zadovoljili svoju želju da se sami hranimo, potrebno je moći nabaviti hranu koja je prethodno pripremljena, za koju je bilo potrebno imati inpute koji su prethodno prikupljeni, proizvedeni ili dobiveni.
  • Neekonomske potrebe čije zadovoljenje ne podrazumijeva nikakav proizvodni mehanizam, ali se mogu zadovoljiti na druge načine. Na primjer, samo trebamo disati zrak, a da bismo dobili naklonost, potrebna nam je samo voljena osoba. Ni u jednom slučaju ne pojavljuje se ljudski proizvodni lanac.

Maslowova piramida

Jedan od velikih proučavatelja ljudskih potreba bio je Abraham Maslow (1908.-1970.). Ovaj američki psiholog predstavio je svoj pristup motivacije ljudska bića u svojoj knjizi iz 1943. "Teorija ljudske motivacije", koju danas poznajemo kao "Maslowova piramida”.

Kroz svoju piramidu tražio je način da predstavi ljudske potrebe iz hijerarhijskog principa. Odnosno, stavio je najosnovnije (i temeljno) u podnožje piramide, a najrazrađenije (i stoga neobavezno) na vrh.

Logično, to znači da se za pristup onima iznad moraju prvo zadovoljiti svi oni ispod, i da što se viša potreba nalazi u piramidi, to je ona dalje od primarnih potreba ljudskog bića.

Maslowova piramida se tako sastoji od pet različitih razina, koje navodimo od najosnovnijih i najnižih, do najsloženijih i povišenih:

  • Fiziološke ili primarne potrebe. One koje sam opstanak nalaže i koje pojedinac jednostavno mora zadovoljiti da bi nastavio postojati. Ništa im ne prethodi, dakle, i potreba za disanjem, da hrana, spavanje, zaštita okoline (od hladnoće ili toplina), itd.
  • Sigurnost i potrebe zaštite. Nakon što su primarne potrebe zadovoljene, drugi korak piramide čine potrebe koje se odnose na obranu i sigurnost pojedinca, odnosno na njegovu zaštitu od štete i bespomoćnosti. Primjeri za to su: fizička i sanitarna sigurnost (zaštita od bolesti), vlasništvo kuće itd.
  • Društvene potrebe ili potrebe za pripadnošću. Treća prečka piramide već ukazuje na uključivanje pojedinca u a zajednica ljudske, a potječu iz naše društvene, plemenske prirode. Primjeri njih su potreba za odnosima (prijateljskim, ljubavnim, afektivnim) ili potreba za društvenim prihvaćanjem.
  • Potrebe za poštovanjem ili priznanjem. Jednom kada je pojedinac dio grupe u kojoj posjeduje društveni odnosi i uživaj u identitet vlastite i grupne, pojavljuju se njihove potrebe za poštovanjem, koje je Maslow razvrstao u dvije kategorije:
    • Visoko poštovanje, povezano sa samopoštovanjem i osjećajem povjerenja, neovisnosti, samopoštovanje Y Sloboda.
    • Nisko poštovanje, povezano s poštovanjem drugih, potrebom za pažnjom, priznanjem drugih i svime što je povezano s društvenim statusom.
  • Samoaktualizacija ili samopotreba. Vrh Maslowove piramide rezerviran je za najapstraktnije i najsloženije psihološke potrebe ljudskog bića, koje se odnose na samoprocjenu vlastitih život u funkciji svrhe, pojma sreća ili od uspjeh, bilo sa samim sobom ili sa svojim čovječanstvo cijeli.
!-- GDPR -->