• Što je proizvodnja?
• Povijest proizvodnje
• Vrste proizvodnje
• Proizvodne karakteristike
• Primjeri proizvedenih proizvoda

Objašnjavamo što je proizvodnja, njezinu povijest, vrste koje postoje i druge karakteristike. Također, razni primjeri iz svakodnevnog života.

Proizvedeni proizvodi imaju veću vrijednost od sirovina.

Što je proizvodnja?

Podrazumijeva se proizvodnja, proizvodnja ili proizvodnja na postupak koji pretvara a sirovina u jednom ili više proizvodi iz potrošnja. Da bi to učinio, modificira karakteristike početnog materijala kroz niz operacija koje uključuju strojeve, Energija Y radna snaga.

Ova je djelatnost tipično industrijska (sekundarni gospodarski sektor). Općenito djeluje u velikim razmjerima, odnosno masovno proizvodi.

Ovako proizvedena roba poznata je kao gotovi proizvodi ili proizvedeni proizvodi i ima dodanu vrijednost u odnosu na sirovinu od koje je proizvedena. Razlika se ogleda u njihovoj cijeni kada se distribuiraju i prodaju u svojim krugovima potrošači. Ovo načelo je središnje za funkcioniranje kapitalizam industrijskim.

Izraz proizvodnja dolazi iz latinskog (manus, "Ruka"; facere, "Do"), i može označiti veliki izbor produktivnih predmeta, koji rade kao krug ili a sustav.

Oni su primjer za proizvodne industrije oba ona koja se odnose na iscjedak tehnologija (tehnologija, telekomunikacije, autodijelovi) ili roba za neposrednu potrošnju (hrana, pića, droge, higijena osobni), kao što su građevinski materijali, igračke, sportske potrepštine, tekstil i još mnogo toga.

Povijest proizvodnje

Na neki način, proizvodnja postoji od prvih dana čovječanstvo, budući da je rukotvorina, proizvedena ručnim trudom stručnih pojedinaca, uobičajena gospodarska djelatnost barem od god Srednji vijek.

No, moderna proizvodnja, shvaćena po današnjim industrijskim standardima, pojavila se oko 1780. godine, kada je Industrijska revolucija donio je sa sobom mehanizaciju proizvodnje, ugrađivanje strojeva (a time i energije) u proizvodni proces.

Ovaj novi model industrijske proizvodnje rođen je u Britaniji u 18. stoljeću, ali se brzo proširio Europa i Sjedinjene Države, a potom i ostatak svijeta. Njegov utjecaj na društvo bila golema: postupno je pretvarala seljačke mase u radnika radnika, čime je nastao proletarijat.

Osim toga, potaknuo je ogromnu ekonomsku migraciju iz poljoprivrede u gradova. Stoga je bio dio posljedica uspona buržoazija Što razreda dominantan.

Posljedično, on je postavio temelje za nastanak kapitalizma, zahvaljujući masovnoj proizvodnji, u kojoj je fordizam imao ogromnu važnost: sustav brze i masovne proizvodnje koji se pojavio u Sjedinjenim Državama početkom 20. stoljeća. Ime mu dolazi od izumitelja Henryja Forda (1863-1947).

Vrste proizvodnje

Poluproizvodi poput papira koriste se u drugim industrijama.

Proizvodna industrija je izuzetno raznolika, može se klasificirati na sljedeći način:

• Prerađeni proizvodi. One koje su spremne za prodaju i distribuciju, bilo da su brze ili ne. Na primjer:
  • Industrija hrane. Napravite hranu, bilo piće, hrana pakiranje, pribor za kuhanje, konzerviranje itd.
  • Tekstilna industrija. Bavi se proizvodnjom odjeće i obuće svih vrsta i za sve ukuse, od hlača, košulja, šalova, kapa, tenisica itd.
  • Farmaceutska industrija. Proizvodi lijekove i lijekove, kako za slobodnu potrošnju stanovništvo, kao i za opskrbu bolnica, klinika i drugih centara Zdravlje.
  • Elektronička industrija. Tvornica računala, kalkulatori, mobiteli, televizori, radija, modema i svih vrsta elektroničkih uređaja, kao i njihovih rezervnih dijelova i pribora.
  • Automobilska industrija. Proizvodi vozila: automobile, motocikle i druga motorna vozila, kao i njihove dijelove i rezervne dijelove, često zasebno. Može, ali i ne mora uključivati ​​tvornicu za montažu (ili može eksternalizirati takav proces).
  • Industrija oružja. Proizvodi razne vrste oružja: pištolje, vojne puške, civilne revolvere, bombe, projektile i druge izume s kojima se ljudi pravimo naše ratovima.
• Poluproizvodi. Naprotiv, oni su inputi koji nisu konačni ili su dio drugih naknadnih proizvodnih procesa, odnosno proizvodi su za hranjenje drugih tvornica koje zauzvrat proizvode industrijsku robu. Na primjer:
  • Drvna industrija. Proizvodi drvo, odnosno daske, letvice, ploče i komade drveta koje kasnije mora obraditi industrija namještaja, stolar ili se može koristiti kao pulpa za industriju papira.
  • Industrija papira. Iako papir može biti razrađen proizvod, kao što je onaj koji kupujemo za napajanje pisača u našem domu, najveći dio industrijski proizvedenog papira ima druge svrhe: za napajanje tiskara knjiga ili preša za novine i časopise, koji proizvode proizvode. Definitivno za potrošnja ljudi.
  • Industrija čelika. Od minerala i metali izvučeno iz priroda, industrija čelika izvodi ljevaonice, legure i drugi procesi modificiranja metala kako bi bio prikladan za rad u drugim industrijama, kao što su one koje proizvode vijke, vijke ili podloške.

Proizvodne karakteristike

Proces proizvodnje:

• Sastoji se od modificiranja fizikalnih i kemijskih svojstava sirovine, kako bi se dobila složenija, specifičnija roba. Za njih njihovi proizvodi imaju veću komercijalnu vrijednost.
• Potrebne su vam sirovine za modificiranje i strojevi za to radna snaga upravljati njime i Energija hraniti proces.
• Dio je sekundarnog sektora Ekonomija, koji se tradicionalno smatra glavnim proizvođačem bogatstva, u usporedbi s drugim sektorima kao što su tercijarni ili od usluge, koji se shvaća kao potrošač bogatstva.
• Usko je povezana s oblikovati industrijskim i inženjerskim.
• Predstavlja glavni gospodarski sektor u tzv. Prvom svijetu, za razliku od rudarske ili sirovinske industrije u Trećem.

Primjeri proizvedenih proizvoda

Većina proizvoda za prodaju je proizvedena.

Nije teško pronaći primjere proizvedenih proizvoda. Praktično sve oko nas je:

• Odjeća koju nosimo i cipele koje nosimo.
• Računalo na kojem pregledavamo Internet, ali i modem koji to omogućuje te namještaj na kojem počivaju oba uređaja.
• Svjetiljke kojima osvjetljavamo našu kuću, te sami materijali od kojih je potonja napravljena.
• Automobili, njihovi rezervni dijelovi, dodaci s kojima ga “ugađamo” ili ga činimo privlačnijim.
• Knjige koje čitamo, časopise koje kupujemo, nedjeljne novine, tapete na zidovima.
• Pakirana ili konzervirana hrana, gazirana pića, hrana za naše ljubimce, baš onaj hladnjak u kojem sve držimo.
• Televizor i daljinski upravljač, mobitel, kalkulatori.
• Vijci kojima sastavljamo komad namještaja, te sam komad namještaja, u većini slučajeva.
• Gotovo sve od plastične, budući da ovaj materijal ne postoji u priroda.