• Što je zlonamjerni softver?
• Vrste zlonamjernog softvera
• Odakle dolazi zlonamjerni softver?
• Kako se zaštititi od zlonamjernog softvera?

Objašnjavamo što je zlonamjerni softver i vrste zlonamjernog softvera koji postoje. Također, odakle dolazi i kako se zaštititi od ovog softvera.

Zlonamjerni softver infiltrira se u računalni sustav i provodi tajne aktivnosti.

Što je zlonamjerni softver?

U računalstvo Razumije se pod zlonamjernim softverom (skupljanje na engleskom odzlobas softver, odnosno “zlonamjerni program”) na različite oblike softver zlonamjerni čiji cilj je infiltrirati se unutar računalnog sustava i jednom provesti niz tajnih aktivnosti, u rasponu od sabotaže samog sustava, krađe podaci povjerljive informacije, prisvajanje vaših računalnih resursa i/ili zaraza drugih sustava koji mogu biti na mreži.

Ove vrste zlonamjernih programa pojavile su se tijekom 1980-ih, kada računala osobnosti su počele postajati popularne u cijelom svijetu, a trenutno su u Internet njihov preferirani način razmnožavanja, bilo kroz email sumnjivo (Spam), web stranice zaražen, datoteke podijeljeno na internetu itd.

Podrijetlo zlonamjernog softvera i računalnih virusa u početku je možda bila šala igra, od strane mladih programera, nesvjesni štete koju bi mogli prouzročiti. Međutim, od tada je zlonamjerni softver evoluirao i rastao u nezakonitoj upotrebi, do te mjere da je upotreba alata postala imperativ antivirusni.

Prema izvješćima iz poslovanje F-Secure, u 2007. godini bilo bi zlonamjernog softvera koliko i prethodnih 20 godina, a prema Panda Securityu, u 2011. dnevno je stvoreno 73.000 novih računalnih prijetnji, što daleko premašuje proizvodnju legalnog softvera.

Vrste zlonamjernog softvera

Trojanski zlonamjerni softver poziva korisnika da ga pokrene i tako otvori zlonamjerne programe.

Prema načinu širenja možemo govoriti o raznim vrstama zlonamjernog softvera, kao što su:

• Virusi i crvi (crvi). To je softver koji napada sustav i izvodi štetne radnje, kao što je brisanje kritičnih komponenti iz sustava. Operacijski sustav, nakon što je iskoristio svoje resurse za slanje putem e-pošte ili na neki drugi način, čime je proširio zarazu.
• Skriveni zlonamjerni softver. Riječ je o štetnim programima čiji se ulazak u sustav i djelovanje na njega odvija tiho, bez ikakvih problema Korisničko ime Primjetio sam.
  • Trojanci. Prerušeni u nešto bezopasno ili korisno, ovi programi pozivaju korisnika da ih pokrene, a zatim otvaraju vrata stotinama drugih. programe zlonamjeran.
  • Stražnja vrata. Njegovo ime na engleskom znači "stražnja vrata", budući da omogućuje trećim stranama pristup računalnom sustavu, izbjegavajući uobičajene kontrole i protokole komunikacija.
  • Drive-by preuzimanja. Zlonamjerni dijelovi softvera koje određene web stranice automatski preuzimaju bez traženja autorizacije od korisnika ili mu dopuštaju da to na vrijeme zaustavi i otvara vrata drugim oblicima virtualne invazije.
  • Rootkiti. Ovo su tehnike za modificiranje ključnih datoteka operacijskog sustava, kako bi se omogućilo da prisutni zlonamjerni softver ostane skriven od instaliranih programa za otkrivanje.
• Zlonamjerni softver za oglašavanje.
  • špijunski softver. Programi koji prikupljaju tajno informacija posjećenih stranica na Internetu i iskoristiti ga da nas bombardiraju neželjenom poštom.
  • Adware. Oni rade isto kao špijunski softver, ali nam prikazuju online oglašavanje dok pregledavamo.
  • Otmičari. Programi “otmičari” koji mijenjaju konfiguraciju preglednik s interneta, prisiljavajući ga da se pokrene na određenoj web stranici ili da prikaže određene poruke.
• Otmičari informacija.
  • Keyloggeri. Programi koji tajno prikupljaju korisničke lozinke i šalju ih anonimnom podnositelju zahtjeva, kao što su brojevi kreditnih kartica itd.
  • Kradljivci. Slično keyloggerima, kradu osjetljive informacije od korisnika, ali samo ono što je pohranjeno na računalu.
  • Brojčalice. Više nisu toliko popularni budući da je većina internetskih veza putem širokopojasne veze, ovi su programi ukrali telefonski signal i omogućili daljinsko upućivanje ilegalnih poziva. 
  • Botneti. Ovo je naziv koji se daje skupovima računala koji daljinski i tajno reagiraju na upute trećih strana, dopuštajući im neizravno slanje Spam ili viruse, što otežava ulazak u trag izvoru.
  • Ransomware. Različiti oblici softvera koji provaljuju u korisničke račune na mreži, mijenjaju lozinku, a zatim traže otkupninu kako bi je oslobodili.

Odakle dolazi zlonamjerni softver?

Dolazimo u kontakt sa zlonamjernim softverom na razne načine, na stranicama s velikim prometom kao što su porno mreže ili kockarske stranice, ili otvaranjem sumnjivih privitaka e-pošte.

Većina zlonamjernog softvera dolazi iz Kine i Sjedinjenih Država, najvećih svjetskih proizvođača softvera, ili iz drugih zemalja nacije sličan. Povremeno ovi zlonamjerni programi mogu čak i dolaziti Poslovanje prepoznati, skriveni u svojim proizvodima.

Poznat je slučaj procesa "WindowsTelemetrija„Što uključuje nove verzije Windows, te da je sposoban prikupljati informacije o navike korisnika i potajno ih poslati Microsoft, koristeći za to resurse sustava.

Kako se zaštititi od zlonamjernog softvera?

Instaliranje antivirusnog programa jedna je od najboljih opcija za zaštitu od zlonamjernog softvera.

Najbolja opcija da se zaštitite od zlonamjernog softvera je instaliranje antivirusnog i antimalware programa na računalo, koji mora biti ažuran u svojim definicijama virusa i kojemu moramo dati potrebna dopuštenja za praćenje ulaska neželjenog softvera u sustav.

Također je korisno ažurirati operativni sustav i naše glavne aplikacije, budući da mnoga sigurnosna ažuriranja kompenziraju slabosti u sustavu koje ti zlonamjerni programi mogu iskoristiti.

A kao mjera digitalne higijene, izbjegavajte instaliranje nepoznatog softvera na stroj, kao i otvaranje sumnjivih e-poruka, a kamoli klikanje na reklame to se čini predobro da bi bilo istinito.